Ovaj trend, navode iz UniCredita, pokazuje skepticizam prema državnim mirovinskim sustavima, s obzirom da u prosjeku samo 10 posto radne populacije pretpostavlja da će im državna mirovina biti dovoljna za pokrivanje troškova nakon umirovljenja.
U prosjeku je jedna od tri osobe u zemljama regije koje su u EU počela investirati u svoju budućnost, odnosno 36 posto aktivnog stanovništva u Češkoj, 34 posto u Sloveniji, 32 posto u Slovačkoj te 21 posto u Mađarskoj. Poljska je jedina zemlja EU koja zaostaje za drugim zemljama, s 8 posto aktivnog stanovništva koje ulaže u privatne mirovine.
U zemljama jugoistočne Europe, udio stanovništva koji ima neki od investicijskih proizvoda za umirovljenje je niži od ukupnog prosjeka u zemljama središnje i istočne Europe (20 posto), s udjelom od 10 posto u Bugarskoj, 7 posto u Bosni i Hercegovini i Rumunjskoj te 5 posto u Srbiji.
Iznimka je Hrvatska, u kojoj 21 posto stanovništva već koristi investicijske proizvode.
Istraživanje je pokazalo i kako su osobe između 30 i 39 godina najaktivnije u investiranju u dodatnu mirovinu, pa je tako gotovo 60 posto ove dobne skupine već započelo štedjeti za svoju mirovinu ili o tome razmišlja.
Građani u BiH, Rumunjskoj i Slovačkoj rado ulažu u štedne proizvode, a ugovori o životnom osiguranju omiljeni su u Sloveniji (47 posto), Hrvatskoj (44 posto) i Slovačkoj (39 posto), a prate ih Srbija i BiH s 34 posto.
Iz UniCredita pritom navode kako stanovništvo ove regije trenutno može ulagati relativno male iznose, odnosno u prosjeku oko 22 eura mjesečno, pri čemu Slovenci i Hrvati izdvajaju najviši iznos - u prosjeku 36 eura.
Slijede Srbija i Poljska s prosječnih 27 eura, Mađarska i BiH su na razini od oko 22 eura, dok prosjek u Češkoj iznosi 21,3 eura, a Slovačkoj 18 eura mjesečno.
U Rumunjskoj i Bugarskoj je prosječan potencijal za štednju najniži i iznosi 17,5 odnosno 15,9 eura.