Po njegovim riječima, osobito zadovoljstvo učenici iskazuju zbog aktivna podučavanja, u kojemu su od pasivnog slušača postali aktivni u stjecanju znanja, ali i prihvaćanju stajališta i vrijednosti.
Šetić napominje kako izravna suradnja sa školama postiže iznimne rezultate u pogledu međusobnog povjerenja. Poruka iz jedne škole da ju do početka primjene HNOS-a nitko nije posjetio iz Ministarstva, kako napominje državni tajnik, koji svakodnevno posjećuje škole, govori sama za sebe.
Napominje kako i roditelji prate provedbu HNOS-a. Uspjeli smo i u poticaju podizanja razine odgovornosti koju moraju preuzeti roditelji, rekao je.
Ako bi se tijekom školovanja uspjelo smanjiti i frustracije djece, Šetić ističe da bi se HNOS moglo proglasiti najuspješnijim programom prevencije neprihvatljiva ponašanja. Jer, kako dodaje, temeljna je promjena koja se želi postići HNOS-om unaprjeđenje komunikacije među svim sudionicima nastavnog procesa.
Jedan učitelj razredne nastave u OŠ Pavla Štoosa u Kraljevcu na Sutli, u poruci Ministarstvu, navevši kako je HNOS super, istodobno iskazuje bojazan od povećanja administriranja. Navodi kako učitelji još uvijek vode neke dokumente koji su propisani prije više od 30 godina. Pokušajte nas osloboditi takvih i sličnih gluposti, poručio je.
Ravnatelj OŠ I.G. Kovačića iz Starog Petrovog Sela, pružajući potporu novom obrazovnom standardu, poziva članove za potporu HNOS-a da što prije posjete njegovu školu kako bi što kvalitetnije primijenili u radu nove obrazovne paradigme.
HNOS je izazvao međunarodni interes još u eksperimentalnoj fazi. Tako je, primjerice, američka tvrtka za edukaciju učitelja "Teachscape" s Mirom Ricardeli na čelu lani posjetila dvije splitske osnovne škole - jednu koja je provodila HNOS i jednu koja je bila izvan toga programa.
U izvješću "Teachscapea", dostavljenu ministru znanosti, stoji da je ravnateljica OŠ "Marjan" Zdenka Barović primjer uzorne ravnateljice u bilo kojem dijelu svijeta, a s druge strane njezin kolega, u školi koja nije provodila HNOS, tipičan primjer vodstva koje bismo očekivali u starom režimu - okrenut pravilima, pasivan, neangažiran, distanciran od učenika i posla.
Zdenka Barović izjavila je Hini kako se uključila u rad na HNOS-u jer je u njemu prepoznala mnoga dobra za djecu. Po njezinim riječima, HNOS omogućava da se iz učenika izvuče najbolje. Sve činimo kako bi im nastava bila zanimljiva, čak i nastavu matematike često održavamo na Marjanu, rekla je, pojasnivši kako su tamo nastavnici učenicima objašnjavali Pitagorin poučak.
OŠ "Marjan" bila je, kako se navodi u izvješću američke tvrtke, svijetla, čista i ukrašena učeničkim radovima, u hodnicima je odjekivala klasična glazba, druga splitska škola izgledala je zapušteno, neuredno, tlo je bilo pokriveno smećem i nigdje se nisu mogli vidjeti učenički radovi.
U pogledu pedagoškog modela učenici OŠ "Marjan" bili su organizirani u male grupe i svi su bili uključeni u nekakvu vrstu zajedničkog rada ili neovisnog učenja, učitelji su podupirali iskustvo učenja umjesto da odabiru model predavanja učenicima, ciljevi učenja jasno su bili postavljeni, a djeca su jasno objašnjavala što su naučila, učenici su bili veseli, puni energije i radosni, navodi se u izvješću, i dodaje kako su u drugoj školi učenici sjedili u redovima, većina se činila nezainteresirana i nemotivirana, a učenike se ispitivalo o znanju enciklopedijskih činjenica. Nitko nije bio motiviran za stvaralački rad, djeca su bila spremna na suradnju, ali rijetko sretna.
U ocjeni učitelja navodi se da su u školi "Marjan" ostavili jednako dobar dojam, kao da rade u Sjedinjenim Državama.
"Pokazali su ljubav prema nastavničkom pozivu i podučavanju", napominje se i dodaje kako su svi podučavali prema pažljivo proučenim pripremama, svaku su zamisao pokazali kroz neku vrstu projektnog uratka učenika te pokazali kako se područje iz matematike, prirode ili jezika može povezati s nekim drugim srodnim temama iz nastavnog plana.
Učitelji u drugoj osnovnoj školi činili su se nedomišljatima, nesretnima i nenadahnutima za rad. "Kad smo upitali jednu učiteljicu je li se njezin način podučavanja promijenio u dvadeset godina rada u školi, odgovorila je da nije", navodi se, uz ino, u izvješću Teachscape.