Na temelju članka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske, Vlada je odlučila da će ICTY-ju uputiti zahtjev za preispitivanje odluke kojom je Haški sud odbio zahtjev Vlade RH za utvrđivanje statusa prijatelja suda u predmetu Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač, stoji u Vladinu priopćenju obljavljenom nakon telefonske sjednice održane u utorak navečer.
U pripćenju se ističe da će, na temelju istog članka, Vlada ICTY-ju uputiti zahtjev i za preispitivanje Odluke kojom je spomenuti tribunal odbio zahtjev Vlade RH za utvrđivanje statusa prijatelja suda u predmetu Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić.
Raspravno vijeće Haškog suda u predmetu Prlić i drugi odbilo je 11. listopada zahtjev Hrvatske da joj se dodijeli status prijatelja suda u tom predmetu prihvativši argumente tužiteljstva koje smatra da bi Hrvatska u tom postupku imala pristranu ulogu, da su područja kojima se Hrvatska htjela baviti preširoka u odnosu na opseg optužnice te da se ne tiču pravnih pitanja što je u nadležnosti prijatelja suda, a 18. listopada istu je odluku donijela i za predmet Gotovina, Čermak i Markač.
"Ne bi bilo u interesu pravde da se odobri da država čiji se bivši politički i vojni vođe spominju u optužnici kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata, sudjeluje u postupku kao prijatelj suda", ocijenili su haški suci u odluci objavljenoj u Haagu.
Hrvatska je u rujnu u predmetima Gotovina, Čermak i Markač te Prlić i drugi zatražila da joj se odobri status prijatelja suda smatrajući da će podnescima, koje bi sastavili pravni eksperti i povjesničari - prijatelji suda, osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužiteljstva iz optužnica u ta tri predmeta. Prema tim optužnicama, zločini u Hrvatskoj i BiH počinjeni su u okviru "udruženog zločinačkog pothvata" u kojemu je sudjelovao tadašnji državni i vojni vrh RH.
Generali Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač optuženi su za zločine počinjene tijekom operacije Oluja 1995. godine i nakon nje "u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata", a političko i vojno vodstvo bosanskih Hrvata optuženo je u predmetu Prlić i drugi za zločine počinjene tijekom rata u BiH, također u okviru takvog poduhvata.