"Summit u Pragu je Albaniji, Hrvatskoj i Makedoniji ponudio politiku otvorenih vrata za članstvo, a summit u Rigi", koji će se održati u studenome mogao bi ponuditi "definiranje konkretnih datuma" glede proširenja za naše tri države, rekao je telefonski za Hinu Ćosić koji u Tirani sudjeluje na dvodnevnom sastanku parlamentarnih izaslanstava članica Američko-jadranske povelje.
Pritom je citirao albanskog premijera Salija Berishu koji je kazao "Definitivno će 2008. biti summit proširenja na kojem će poziv za punopravno članstvo dobiti Hrvatska, Albanija i Makedonija".
Albanski premijer je također pohvalio ulogu svoga kolege Ive Sanadera "u promidžbi interesa država Američko-jadranske povelje tijekom (Sanaderova) posjeta i razgovora s predsjednikom Georgeom W. Bushom", prenio je nadalje Ćosić.
Predsjednik albanskog Odbora za nacionalnu sigurnost i oružane snage Leonard Demi je pak u ponedjeljak izjavio da "Hrvatska napreduje najbrže što je izuzetno važno za sve iz Američko-jadranske povelje" jer je smisao povelje regionalna suradnja.
Povijesna važnost Američko-jadranske povelje, integrirano upravljanje granicama i uključivanje akademske i znanstvene zajednice u projekte NATO-a teme su o kojima su razgovarali sudionici sastanka članica Američko-jadranske povelje.
Ćosić je kazao da je u svome govoru na trilateralnom sastanku nazvanom Jadranska povelja: od Praga do Rige, istaknuo povijesnu važnost Američko-jadranske povelje.
Povelja je američka inicijativa iz svibnja 2003., s ciljem da Albanija, Hrvatska i Makedonija, aspirantice za članstvo u NATO-u koje su ostale izvan prvog kruga proširenja saveza, suradnjom u vojnim i političkim reformama ubrzaju pripreme za članstvo.
U Tirani je bilo riječi i o mirovnim operacijama: u Afganistanu gdje sudjeluju sve tri zemlje, te Iraku gdje sudjeluju Makedonija i Albanija.
Takozvano "integrirano upravljanje granicama" bila je važna tema sastanka u Tirani, a riječ je o balkanskoj ruti kojom se krijumčari droga, ljudi, oružje. Tom ozbiljnom sigurnosnom problemu punu pažnju posvećuju i NATO i Europska unija kroz međudržavnu suradnju, istraživanje tehničkih rješenja, primjerice održavanje radarskih resursa, kroz suradnju s obavještajnom zajednicom.
U jačanje potpore članstvu u NATO-u trebala bi se snažnije uključiti i akademici i znanstvene institucije, kazao je Ćosić naglasivši da je toj temi bio posvećen dio rasprave u Tirani. Posebno je istaknuta uloga think-tankova u "jačanju kompetentnosti javnih rasprava u okviru proširenja NATO-a", rekao je.
Prema anketama u Hrvatskoj je osobito niska potpora članstvu u NATO-u, oko 30 posto.
Sastanak u Tirani treba završiti u utorak usvajanjem Zajedničke deklaracije koja će biti upućena NATO-ovoj parlamentarnoj skupštini u Quebecu 13. i 14. studenoga.