ZAGREB
Tekst ugovora o proširenju Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA) usuglašen je multilateralnim pregovorima u petak u Bruxellesu, izuzev dvaju manjih članaka , izjavio je za Hinu u petak navečer glavni pregovarač RH-a i državni tajnik za gospodarstvo Vladimir Vranković.
Tekst ugovora o proširenju CEFTA-e usuglašen je gotovo u cijelosti, a otvorena su ostala još dva manja članka na zahtjev srbijanskog izaslanstva, rekao je Vranković. Međutim, naglasio je da ta dva neusuglašena pitanja ne bi trebala odgoditi predviđenu dinamiku potpisivanja sporazuma o proširenju CEFTA-e.
Radi se o člancima vezanima uz pitanje carina, odnosno njihovo postupno ukidanje za neke proizvode, za što je Srbija tražila da joj se omogući prijelazno razdoblje od tri godine.
Vranković je rekao da će Srbi taj problem riješiti na svojim unutarnjim konzultacijama i da bi parafiranje predmetnog sporazuma o proširenju CEFTA-e trebalo biti održano 9. studenoga.
Formalno potpisivanje ugovora o proširenju CEFTA-e predviđeno je za početak prosinca kako bi on do kraja godine mogao stupiti na snagu.
Rumunjska i Bugarska, naime, zbog pristupanja Europskoj uniji 1. siječnja 2007. istupaju iz CEFTA-e, pa bi se Hrvatskoj i Makedoniji pridružile nove zemlje - BiH, Crna Gora, Srbija, Albanija i Moldavija. One bi se pristupom u CEFTA-u obvezale postupati po pravilima Svjetske trgovinske organizacije. U Bruxellesu su četvrtak i petak pregovarali predstavnici tih zemalja na razini stručnih skupina, ali i bilateralno.
WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush primit će krajem idućeg tjedna u Bijeloj kući glavnog tajnika NATO-a Jaapa de Hoop Scheffera, s kojim će razgovarati o pripremama za summit Sjeveroatlantskog saveza u Rigi u studenome, priopćila je u petak Bijela kuća.
"Predsjednik Bush će 27. listopada biti domaćin glavnom tajniku Schefferu s kojim će razmotriti tijek priprema za summit NATO-a u Rigi u Latviji idućeg mjeseca", navodi se u priopćenju Bijele kuće.
Također se ističe kako sastanak na vrhu u Rigi, koji se održava 28-29. studenoga, treba pridonijeti "jačanju i transformaciji NATO-a kako bi mogao odgovoriti ključnim izazovima sigurnosti u 21. stoljeću".
Predsjednik Bush je u utorak, nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Bijeloj kući, najavio kako će se na summitu u Rigi založiti da Hrvatska bude primljena u NATO-a 2008. godine.
Summit u Rigi nije posvećen proširenju, tako da s njega neće biti upućene pozivnice zemljama kandidatima, među kojima je i Hrvatska, ali se očekuje da će u završnom dokumentu skupa čelnici 26 zemalja članica jasno potvrditi spremnost i dati vremenski okvir za idući krug proširenja Saveza.
LAHTI
Čelnici Europske unije sastali su se u petak u finskom gradu Lahtiju na neformalnom jednodnevnom summitu, koji je završio radnom večerom s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Jedna od glavnih tema summita bilo je pitanje europske zajedničke energetske politike. EU je uvelike ovisna o uvozu nafte i plina iz Rusije. Finsko predsjedništvo je odlučilo pozvati Putina na radnu večeru kako bi razgovarali o poboljšanju suradnje tako da Europa otvori svoje tržište Rusiji u zamjenu da europske tvrtke dobiju veće izglede za eksploataciju ruske nafte i plina.
Ruski predsjednik se osvrnuo na česte zamjerke EU-a da Moskva otežava strana investicije u energetski sektor.
Putin je izjavio da rusko-europska suradnja na području energetike treba biti utemeljena na "predvidivosti i uzajamnoj odgovornosti".
Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso naglasio je da se partnerstvo u području energije treba temeljiti na vladavini zakona, nediskriminaciji, transparentnosti i otvorenom pristupu tržištu.
PRIŠTINA
Članovi Vojnog odbora NATO-a, po završetku jednodnevnog posjeta Kosova, izjavili su da podupiru rješavanje statusa te pokrajine to kraja godine i poručili da na Kosovu neće tolerirati nikakvo nasilje.
Zamjenik predsjednika Vojnog odbora NATO-a general Thomas Baptista izjavio je na konferenciji za novinare na prištinskom aerodromu da NATO poštuje stajališta međunarodne zajednice o rješavanju statusa Kosova. "Mi želimo da se do kraja 2006. godine pronađe rješenje statusa u skladu s rokovima Kontaktne skupine", rekao je Baptista
Zapovjednik KFOR-a general Roland Kather izjavio je da KFOR neće tolerirati nikakvo nasilje na Kosovu. "KFOR će očuvati mirno i sigurno okruženje na Kosovu", rekao je Kather.
WASHINGTON
Sve veće dvojbe među republikanskim članovima Kongresa o strategiji američke administracije u Iraku uz solidne izglede da demokrati dobiju izbore u studenome, uskoro će prisiliti Bushovu administraciju da napusti sadašnji pristup ratu u Iraku, ocjenjuju zastupnici obiju stranaka, vanjskopolitički i drugi politički stručnjaci, piše u petak "The Washington Post".
Sam predsjednik George W. Bush najavio je kako će se u subotu konzultirati s glavnim zapovjednicima snaga u Iraku kako bi vidio je li nužna prilagodba taktike radi suprotstavljanja rastućem nasilju, no o promjeni strategije on za sada ne želi govoriti.
"Stalno prilagođavamo taktiku kako bi ostvarili naše ciljeve, a trenutačno je teško", rekao je Bush za AP. Porast američkih gubitaka, koji su u listopadu dosegli 74 vojnika, objasnio je povećanom aktivnošću i pobunjenika i američkih snaga.
Visoki dužnosnici obiju stranaka kažu kako Bushova administracija neće moći ostvariti cilj stvaranja stabilnog, demokratskog Iraka u politički održivom vremenskom roku. U Kongresu je sve više zagovornika promjene strategije Bijele kuće, predlaže se i etnička podjela Iraka, dok u izbornoj kampanji demokrati diskvalificiraju republikanske protukandidate zbog potpore politici u Iraku.
Glasnogovornik Bijele kuće Tony Snow na današnjem je brifingu ponovio kako se mogu očekivati taktičke prilagodbe u Iraku. Naglasio je kako podjela Iraka po etničkim linijama, kao način zaustavljanja sektaškog nasilja, nije na dnevnom redu i da ne žele "balkanizaciju" Iraka, niti probleme sa iračkim susjedima zbog Kurdistana.
NEW YORK
Francuska ministrica obrane Michelle Alliot Marie je u petak izjavila da, ako Teheran "pokaže dobru volju", neće biti kasno za izbjegavanje sankcija Vijeća sigurnosti UN-a.
"Ako Iran pokaže dobru volju, Francuska i njeni partneri su spremni prekinuti proceduru pred Vijećem sigurnosti UN-a, ali je uvjet da se vidi napredak", rekla je Alliot nakon sastanka s glavnim tajnikom UN-a Kofijem Annanom.
Predstavnici tri zemlje koje su pregovarale s Iranom u ime EU-a - Njemačka, Francuska i Velika Britanija - u suradnji sa SAD-om završavaju projekt rezolucije UN-a o ekonomskim i trgovačkim sankcijama protiv Teherana koji odbija prekinuti obogaćivanje urana.
NEW YORK
Novi posmrtni ostatci ljudi, poneki veliki kao kosti noge, pronađeni su ovog tjedna na Nultoj točki (Ground Zero), mjestu gdje su nekad stajali neboderi Svjetskog trgovačkog centra u New Yorku, srušeni u napadu 11. rujna 2001., objavila je u petak glasnogovornica glavnog sudskog patologa u New Yorku.
Ostatke je u četvrtak uz podzemni elektrovod pronašao radnik koji radi na tom gradilištu. Službenici njegove tvrtke Continental Edison su nakon dojave pronašli još ljudskih kostiju.
Prema Continental Edisonu, podzemni vodovi su dugo bili nepristupačni. Tvrtka je rekla da "dijeli osjećaje obitelji i spasilaca, budući da su i mnogi njezini zaposlenici bili uključeni u operaciju spašavanja i čišćenja".
Nakon napada 11. rujna, ljudski su ostatci već više puta bili pronađeni kod područja Nulte točke, posebice proljetos na krovu susjednog nebodera Deutsche Banke.
LAS VEGAS
Bivši američki predsjednik Jimmy Carter je u petak izjavio da je administracija Georgea W. Busha djelomično kriva za odluku Sjeverne Koreje da izvede nuklearni pokus, zbog politike izolacije te azijske države, te je pozvao službeni Washington da promijeni tijek pregovora s Pjongjangom.
"Naravno, najveći je dio krivice na Sjevernoj Koreji, ali nas je američka politika dovela do tog statusa", kazao je Carter koji je bio predsjednik od 1977. do 1981. godine.