Pokazuju to prvi rezultati proizvodnje i prodaje industrijskih proizvoda (PRODCOM) za 2005. koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Prema djelatnostima, vrijednost prodane industrijske proizvodnje najveća je u prerađivačkoj industriji i iznosi 89,4 milijarde kuna, u opskrbi električnom energijom, plinom i vodom iznosila je 10,8 milijardi kuna, a najmanja, 3,2 milijarde kuna u rudarstvu i vađenju.
Unutar prerađivačke industrije, najveća vrijednost prodaje, 20,9 milijardi kuna, ostvarena je u proizvodnji hrane i pića, a slijede prizvodnja naftnih derivata sa 12,2 milijarde, te kemijska industrija s vrijednošću prodaje u prošloj godini od 7,3 milijarde kuna.
Tako je u te tri grane ostvareno više od 45 posto vrijednosti prodaje prerađivačke industrije, dok je najmanja vrijednosti prodaje, 322 milijuna kuna, ostvarena u proizvodnji uredskih strojeva i uređaja.
Statistički podatci govore da je u Hrvatskoj još uvijek dominantan udio industrijske prodaje koja se obavljala za vlastiti račun proizvođača - s iznosom od 101,6 milijardi kuna njen je udio 98,2 posto.
Udio vrijednosti industrijske proizvodnje koja se obavljala prema ugovoru s naručiteljem (za tuđi račun) u 2005. je iznosio iznosio samo 1,8 posto ili 1,8 milijardi kuna.
Proizvodnja za tuđi račun uopće nije zabilježena u rudarstvu i vađenju i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom.
Prema tomu, cjelokupan iznos od 1,86 milijardi kuna vrijednosti proizvodnje za tuđi račun ostvaren je u prerađivačkoj industriji, pri čemu dominiraju djelatnosti vezane za tekstilnu industriju (proizvodnja odjeće; dorada i bojenje krzna 723 milijuna kuna, štavljenje i obrada kože 251, te proizvodnja tekstila 244 milijuna kuna).
U okviru statistike o proizvodnji i prodaji industrijskih proizvoda (PRODCOM) u 2005. Državni je zavod objavio i podatke o industrijskoj prodaji po županijama.
Prema tim podatcima, očekivano, gotovo četvrtina vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda mjerena po djelatnostima proizvoda ostvarena je u Gradu Zagrebu. U Zagrebu je, naime, ostvarena vrijednost prodaje u iznosu od oko 25,7 milijardi kuna, što je udio od 24,8 posto, a slijedi Primorsko-goranska županija s iznosom od 13,5 milijardi kuna (udio od 13,1 posto).
Nakon te dvije županije po vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda slijede Sisačko-moslavačka županija (7,5 milijardi kuna), Istarska (7,3 milijarde), potom Zagrebačka županija (6,5 milijardi kuna), Splitsko-dalmatinska (nešto više od 6 milijardi kuna), Varaždinska (gotovo 5,9 milijardi kuna), te Osječko-baranjska županija (5,4 milijarde kuna).
S druge strane, najmanje vrijednosti prodaje industrijskih proizvoda ostvarile su Dubrovačko-neretvanska (oko 690 milijuna) i Ličko-senjska županija sa samo 277 miljuna kuna, što je udio od 0,3 posto u ukupnoj vrijednosti.
Viša nego u tim županijama je vrijednost prodaje industrijskih proizvoda u slobodnim zonama, koje uključuju i eksploatacijsko polje Sjeverni Jadran, s iznosom od 1,2 milijarde kuna.
Podatci o vrijednosti industrijske prodaje dobiveni su obradom istraživanjem PRODCOM o industrijskoj proizvodnji u 2005., a njime je obuhvaćeno 2.565 industrijskih lokalnih jedinica pravnih osoba s 10 i više zaposlenih.
Istraživanjem nisu obuhvaćene fizičke osobe, npr. obrtnici, dijelovi pravnih osoba koji su "fizički" izvan teritorija Hrvatske, a, u skladu s propisima EU, nije obuhvaćena ni proizvodnja namijenjena daljnoj preradi, jer se ne smatra outputom.