Riječ je o razvojnim programima do 2023. godine za koje je vlada već imenovala šefove projektnih skupina i strateško vijeće koje vodi profesor na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, nekadašnji ministar za ekonomske odnose Marjan Senjur. Razvojni projekti kojima bi Slovenija trebala uhvatiti korak s najrazvijenijim europskim državama vlada je predstavila i na web-stranicama u dokumentu od 4.669 kilobajta.
Odgovarajući na kritike oporbe da se radi o "promidžbi" uoči lokalnih izbora, ministar gospodarstva Andrej Vizjak izjavio je da je riječ o sasvim ozbiljnim namjerama kojima je vlada Janeza Janše privržena, a neki se od tih planova već i ostvaruju.
Predračunska vrijednost izgradnje jadranskog otoka iznosi 100 milijuna eura, od čega bi se oko 60 milijuna dobilo iz zajedničkih europskih fondova, a ostalo od lokalne zajednice i tamošnjih bogatih poduzetnika. Program razvoja do 2023. godine uključuje po Vizjakovim riječima i vladinu potporu izgradnji gospodarske mreže po cijeloj zemlji.
Okosnica razvoja mediteranskom dijelu Slovenije je umjetni otok od materijala dobivenog planiranim bušenjem tunela na slovenskoj obali. Otok bi se koristio za turizam, poslovne susrete i pridonio bi ljepotama slovenske obale.
Razvojnim programom dobilo bi se do 2023. godine 17.000 novih radnih mjesta i to u kvalitetnim sektorima industrije i poduzetništva: u tehnološkim parkovima, poduzetničkim inkubatorima i high-tech industriji jer se računa da će se nastaviti smanjivanje zapošljavanja u tekstilnoj, drvno-prerađivačkoj, papirnoj i drugim granama industrije koje su i izazvale sadašnje razvojno zaostajanje Slovenije u odnosu na Europu.
"Želimo sljedećih godina rasti za tri postotna poena brže od prosjeka u eurozoni i dostići te zemlje u deset godina", izjavio je Vizjak za POP-televiziju.
Za sada nije poznato hoće li gradnja umjetnog otoka imati transgranične posljedice, odnosno hoće li se susjedne države pozvati na konvenciju ESPOO i od Slovenije već u sadašnjoj fazi zahtijevati informacije o mogućim posljedicama na okoliš u susjedstvu.