FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SKV: Svijet u 4,30 sati

Autor: ;slek;
ZAGREB, 18. listopada 2006.(Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 4,30 sati.Ł
ZAGREB, 18. listopada 2006.(Hina) - Pregled važnijih vijesti iz svijeta do 4,30 sati.Ł

WASHINGTON - Američki predsjednik George W. Bush u utorak je nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom u Bijeloj kući izjavio kako je "svjetski interes da Hrvatska uđe u Europsku uniju i NATO", te najavio da će se na summitu NATO-a u Rigi u studenom založiti da Hrvatska bude pozvana u članstvo 2008. godine. "Vjerujem kako je u interesu svijeta da se Hrvatska primi u NATO i Europsku uniju, zbog toga ću se na summitu u Rigi založiti da se Hrvatska primi u NATO. Mislim da je dobar datum 2008. godina", izjavio je predsjednik Bush nakon razgovora sa Sanaderom. "Smatram predsjednika Vlade prijateljem, smatram Hrvatsku prijateljem", dodao je Bush. Premijer Sanader je zahvalio na vrlo toplom i prijateljskom prijemu, zanimanju i razumijevanju koje je predsjednik Bush pokazao za Hrvatsku. "Jedino se nismo složili oko toga, ima li SAD ili Hrvatska ljepšu morsku obalu", rekao je Sanader. Sanader je zahvalio na podršci predsjednika Busha za ulazak Hrvatske u NATO i EU, te kazao kako je za još neka pitanja u Europi potrebno snažno transatlantsko partnerstvo dodajući da Hrvatska podržava suradnju SAD i Europske unije na rješavanju tih pitanja.

WASHINGTON - Ministar obrane Sjedinjenih Država Donald Rumsfeld u utorak je nakon sastanka s hrvatskim premijerom Ivom Sanaderom izrazio podršku ulasku Hrvatske u NATO i najavio da će Sjevernoatlantski savez sa summita u Rigi uputiti poruku da je zainteresiran za daljnje proširenje. Rumsfeld je izjavio da je vrlo impresioniran reformama obrane koje se provode u Hrvatskoj te naglasio da su Sjedinjene Države spremne pružiti svu potrebnu pomoć Hrvatskoj kako bi što prije bila spremna za ulazak u NATO. Premijer Sanader je istaknuo da Hrvatska duboko vjeruje u transatlantsko partnerstvo zbog čega u konačnici i želi postati članicom NATO-a i EU-a i dodao kako se razgovaralo i o "nezavršenim poslovima u regiji" kao što su status Kosova i ustavne reforme u Bosni i Hercegovini, te da Hrvatska želi postizanje trajne stabilnosti u jugoistočnoj Europi što je u najboljem interesu i Hrvatske i SAD-a.

ZAGREB - Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu u utorak je donio odluku u sporu hrvatskih štediša protiv Ljubljanske banke koju će objaviti 6. studenoga tri godine nakon održane rasprave, piše Jutarnji list u broju od srijede. List piše da ima službenu potvrdu da je presuda donešena, ali se za sada ne zna kakva je budući da je praksa Suda da je dostavi strankama tri-četiri tjedna nakon donošenja. Odvjetnik Milivoj Žugić potvrdio je da je dobio službenu obavijest Suda s napomenom da će mu presuda biti poslana 6. studenoga, kaže Jutarnji list. Tri bivše štediše Ljubljanske banke Zagreb protiv Republike Slovenije podnijeli su tužbe još 1998. i 1999. jer nisu mogli doći do svoje devizne štednje. Pozitivno rješenje odredilo bi sudbinu i preostalih 130.000 oštećenih štediša koji od Ljubljanske banke od kraja svibnja 1999. potražuju 150 milijuna eura devizne štednje s pripadajućim kamatama, kaže Jutarnji list.

BEOGRAD - Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić je u televizijskom intervjuu objavljenom u utorak navečer govoreći o odnosu Hrvatske i Srbije rekao kako za zločine počinjene u nedavnom ratu moraju odgovarati njihovi neposredni izvršitelji, skupine i pojedinci. "Onda ćemo mi imati znatno bolju suradnju jer ne mogu biti narodi krivi", rekao je Mesić za nacionalni dnevnik beogradske televizije Pink. Dodao je "da krivnju svakako treba i u Bosni i Hercegovini, i u Srbiji, i u Crnoj Gori i u Hrvatskoj individualizirati" i podržao suradnju pravosudnih tijela Hrvatske i Srbije. Govoreći o Europskoj uniji hrvatski je predsjednik naglasio da europsko udruživanje ne može završiti dok se jugoistok Europe ne uključi u Uniju.Mesić je rekao i "da će Hrvatska biti najveći zagovornik ulaska Srbije i regije u Europsku uniju".

COATZACOALCOS - Naftni tanker u vlasništvu meksičke naftne tvrtke Petroleos Mexicanos ili Pemex eksplodirao je u utorak dok je istakao gorivo u u luci Veracruz. Poginulo je šestoro radnika a 11 ozlijeđenih su prebačeni u lokalnu bolnicu. Uzrok eksplozije još nije poznat, no vlasti istražuju jesu li zavarivački radovi u blizini mjesta gdje se brod praznio izazvali iskru koja uzrokovala eksploziju.

UJEDINJENI NARODI - Gvatemala u utorak opet nije uspjela dobiti dovoljan broj glasova da pobijedi Venezuelu u izboru za južnoameričku nestalnu članicu Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda što je navelo diplomate da zatraže isticanje kompromisnog kandidata. Nakon više rundi glasovanja 192 članice Opće skupštine UN-a, rezultati Gvatemale i Venezuela nisu se mnogo razlikovali od onih u prethodnim rundama. I jedna i druga država nisu uspijevali dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu, odnosno 123 glasa, za dvogodišnje članstvo u najmoćnijem tijelu UN-a. Taj je rezultat diplomate naveo da zatraže alternativu što bi tražilo od članica UN-a iz Južne i Srednje Amerike da se dogovore oko novog kandidata. Ni Gvatemala ni Venezuela, međutim, ne izgledaju spremne odustati od izbora.

SUBOTICA - U graničnom pojasu Srbije i Hrvatske, s vojvođanske strane, u utorak je počelo uklanjanje mina kojima su pokrivena, kako se procjenjuje, oko 4,3 četvorna kilometra površine na teritoriju općine Šid, prenijela je srbijanska agencija Beta. Ambicija Srbije je da do kraja 2008. ukloni sve preostale mine iz pograničnog područja Vojvodine i Hrvatske, rekao je u Šidu na svečanosti početka radova direktor Centra Vlade Srbije za razminiranje Petar Mihajlović. Smatra se da je u šidskoj općini tijekom rata u prošlome desetljeću posijano oko 120 protupješadijskih i protutenkovskih mina, ali je moguće da ima još mina za koje se ne zna.

RAMALLAH - Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas u četvrtak je rekao da ozbiljno razmatra mogućnost sastavljanja tehnokratske vlade ako propadnu pregovori s Hamasom o stvaranju široke koalicije prihvatljive Zapadu. Abbas je novinarima u svom sjedištu na Zapadnoj obali rekao da će odluku donijeti "vrlo brzo". Abbas je naveo teškoće u postizanju dogovora s islamističkim militantnim Hamasom o zajedničkom programu vlade i rekao da su pokušaji posredovanja do sada propali. Hamas je zamisao hladno dočekao. Glasnogovornik Hamasa Fawzi Barhoum je izjavio da je najbolje rješenje široka koalicija i dodao: "Ako nacionalna koalicijska vlada ne može ponijeti teret, ne mislim da bi tu odgovornost mogla ponijeti tehnokratska vlada".

WASHINGTON - Snage NATO-a planiraju niz operacije tijekom dolazeće zime u Afganistanu kako bi pojačali sigurnost i omogućile nastavak obnove. Britanski general David Richards rekao je izvjestiteljima ministarstva obrane SAD-a da snage NATO-a trebaju pokazati napredak tijekom najmanje idućih šest mjeseci kako bi zadržali potporu afganistanskog naroda i spriječile talibane da se snažnije ukorijene. Ako ljudi ne vide opipljiva poboljšanja ove zime, kaže Richards, mogli bi izabrati "trulu budućnost koju nude talibani" umjesto nade koju koalicija nudi ali ne realizira. On je rekao da će operacije biti izvršene po cijeloj zemlji sa ciljem da se pojača sigurnost i omogući nastavak obnove, razvoja i poboljšanja upravljanja.

DHAKA - Istaknuti islamski muftija nazvao je u utorak prvog dobitnika Nobelove nagrade iz Bangladeša, profesora Muhammada Yunusa, "neprijateljem islama". Fazlul Haque Amini, vođa političke stranke Islami Oikya Jote, izjavio je da će, ako ikada islamska stranka dođe na vlast u Bangladešu, zabraniti rad Grameen Banke čiji je osnivač Yunus i koja pomaže obespravljenim ženama. Yunus i Grameen banka zajednički su prošli tjedan ovjenčani Nobelovom nagradom za mir. Islamske skupine često kritiziraju rad Grameen banke.

MOSKVA - Ruska policija je u utorak u jednoj moskovskoj banci izvršila raciju u okviru akcije protiv pranja novca, a koja se procjenjuje na 500 milijuna dolara, izvjestile su ruske vlasti. Racija je izvedena u komercijalnoj banci Vek u samom središtu Moskve, čiji su dužnosnici predmet istrage velikih razmjera. Postoje naznake da se tijekom 2004. i 2005. godine u toj banci "opralo" dolara, rublji i eura u iznosu od 481 milijun dolara. U istrazi su s ruskim vlastima sudjelovali i istražitelji iz Austrije, Njemačke, Izraela, Litve i Švicarske.

(Hina) xsl ysl

An unhandled error has occurred. Reload 🗙