I dok u mnogim zapadnim zemljama prirodnim priraštaj stagnira ili opada, Sjedinjene Države dobiju novog stanovnika svakih 11 sekundi. Nakon Indije i Kine, Sjedinjene su Države treća zemlja svijeta po broju stanovnika.
Amerika je prvih 100 milijuna stanovnika dosegla 1915. godine, drugih 1967., a već 2043. će imati 400 milijuna stanovnika, govore demografske procjene.
Prema tim podacima, svakih sedam sekundi se rađa, a svakih 13 sekundi umire po jedan Amerikanac, a u zemlju svaku minutu ulazi dvoje useljenika.
Stopa nataliteta znatno nadmašuje stopu mortaliteta u odnosu na ostale razvijene zemlje Zapada, no svoj prirodni prirast stanovništva od jedan posto godišnje Amerika u najvećoj mjeri zahvaljuje obiteljima s puno djece useljenika iz Latinske Amerike.
Useljavanje igra rastuću ulogu u populacijskim statistikama i predviđa se nastavak tog trenda. Primjerice, godine 1967. u SAD je živjelo 9.7 milijuna stanovnika rođenih u inozemstvu, dok je 2004. taj broj narastao na 34.3 milijuna, odnosno 12 posto stanovništva.
Od godine 1967. američko stanovništvo prošlo je i kroz više demografskih promjena, pomičući se sa sjeveroistoka i srednjeg zapada na zapad i jug.
Zapad je nadmašio sjeveroistok po broju stanovnika 2000., a prije godine 2030. prerast će ga i srednji zapad. Jug će ostati nanapučeniji dio SAD-a još tridesetak godina.
Usporkos rastu stanovništva, sve je manje domaćinstava s većim brojem članova a povećava se broj samačkih domaćinstava.
Dostizanje broja od 300 milijuna stanovnika preklopilo se i s izjednačavanjem broja samačkih domaćinstava s onima bračnih zajednica, dok su 1967. 75 posto domaćinstava činile bračne zajednice.
Ostali podaci popisnog ureda govore o povećanju broja zaposlenih žena, boljem obrazovanju Amerikanaca, širenju obradivog zemljišta, zagađenosti okoliša kao posljedici rasta stanovništva i slično.