LJUBLJANA - Slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel u četvrtak je oštro reagirao na izjavu hrvatskog veleposlanika u Sloveniji Marija Nobila o hrvatskim stajalištima o otvorenim pitanjima, a posebice na ocjenu da bi prepuštanje otvorenog graničnog pitanja sudu bilo dobro za obje države. U priopćenju objavljenom na stranicama ministarstva vanjskih poslova Rupel je naveo da Slovenija do sada nikad službeno nije otklonila mogućnost arbitraže ali je Nobilovu izjavu za slovensku tiskovnu agenciju STA, da bi prepuštanje spora sudskoj instituciji bilo časno rješenje za obje strane budući da ne može doći do kompromisa, ocijenio neprimjerenom.
BUDVA - Zemlje jugoistočne Europe odlučne su boriti se protiv svih oblika kriminala, pri čemu je potrebno uspostaviti čvršću međusobnu suradnju, a osobito su važne granične policije država u regiji, čiju opremljenost i osposobljenost treba ojačati, rečeno je u četvrtak na konferenciji ministara unutarnjih poslova zemalja s prostora bivše Jugoslavije i Albanije, koja se do petka održava u Budvi. U dvodnevnom radu ministarske konferencije, čiji je domaćin prvi put od stjecanja državne neovisnosti ministar unutarnjih poslova Republike Crne Gore Jusuf Kalamperović, Hrvatsku predstavljaju ministar unutarnjih poslova Ivica Kirin i ravnatelj policije Marijan Benko. U Budvi su i ministri unutarnjih poslova Slovenije, BiH, Makedonije, Albanije i izaslanstvo MUP-a Srbije.
ZAGREB - Haški sud odgodio je, na zahtjev obrane, plaćanje kazne od 20 tisuća eura koju je prvostupanjsko vijeće izreklo splitskom novinaru Josipu Joviću za ometanje pravde i kršenje naloga Haškog suda, objavio je ovog tjedna Haški sud. Prvostupanjsko vijeće 30. je kolovoza proglasilo krivim bivšeg glavnog urednika "Slobodne Dalmacije" za ometanje pravde i kršenje naloga Haškog suda i tada mu naredilo da plati kaznu od 20.000 eura u roku od 30 dana. Žalbeno je vijeće, u odluci donesenoj 29. rujna, prihvatilo argumente obrane i odlučilo da odgodi plaćanje kazne do pravomoćnosti presude - ako žalbeno vijeće potvrdi odluku niže sudske instance.
PARIZ - Francuska i Njemačka pozvale su u četvrtak Beograd i Prištinu na "više fleksibilnosti i realizma" u traženju brzog rješenja o budućem statusu Kosova za koje su pregovori još uvijek u slijepoj ulici. Specijalni izaslanik UN-a za Kosovo, Martti Ahtisaari u ponedjeljak je obznanio neuspjeh nakon osam mjeseci oštrih pregovora Beograda i Prištine o budućem statusu srpske pokrajine, zaprijetio je nametnutim rješenjem. Bivši finski predsjednik, koji više ne vjeruje u rješenje koje bi dogovorili Beograd i Priština, izravno je prebacio odgovornost za taj neuspjeh na Srbiju koja je odbacila rješenje utemeljeno na neovisnosti Kosova.
RIM - Vojni sud u talijanskom gradu La Spezia osudio je, po prvi put u poslijeratnoj povijesti, državu Njemačku na plaćanje obeštećenja za ratne zločine nacista u Italiji, piše u četvrtak list Secolo XIX iz Genove. Pod naslovom "Njemačka će morati obeštetiti civilne žrtve Trećeg Reicha", list Secolo XIX piše da je Vojni sud u gradu La Spezia osudio na doživotni zatvor bivšeg narednika njemačke vojske Maxa Josefa Mildea (84) za počinjeni pokolj u mjestu Civitella, pokraj Arezza, 29. lipnja 1944., u kojem je ubijeno 207 civila, i na plaćanje obeštećenja. Suci u La Spezia osudili su i SR Njemačku za građansku odgovornost, što je prva takva osuda u jednom procesu protiv nacističkih zločina.
ANKARA - Turske vlasti i književni krugovi zemlje izrazili su u četvrtak zadovoljstvo dodjelom Nobelove nagrade za književnost turskom piscu Orhanu Pamuku unatoč polemika koje je taj autor izazvao. Protiv Pamuka se u Turskoj vodio proces zbog "klevetanja turske nacije", nakon što je za jedan švicarski tjednik u veljači 2005. izjavio da je "milijun Armenaca i 30.000 Kurda ubijeno na ovom prostoru, ali nitko osim mene se to ne usudi reći". Službeno stajalište Turske je da su se masakri dogodili, ali da ne predstavljaju genocid. Zbog takvih izjava Pamuka su nacionalistički krugovi proglasili otpadnikom i prijećeno mu je smrću.
BRUXELLES - Europski povjerenik za proširenje Ollie Rehn ocijenio je u četvrtak dodjelu Nobelove nagrade za književnost turskom romanopiscu Orhanu Pamuku "dobrom viješću" za slobodu izražavanja. "Kao prijatelj i štovatelj, želio bi čestitati Orhanu Pamuku na zasluženoj Nobelovoj nagradi", prema priopćenju. "Današnja Nobelova nagrada je dobra vijest za svijet književnosti, ali i dobra vijest za umjetničku slobodu i posebice slobodu izražavanja", nastavio je Rehn. Orhana Pamuka (54), koji je na meti turskih nacionalista zbog zalaganja za pitanje Armenaca i Kurda, tursko pravosuđe je osumnjičilo za "uvredu turskoj naciji", za što je mogao biti osuđen na između šest mjeseci i tri godine zatvora. Proces protiv Pamuka je obustavljen ove godine.
EREVAN - Armenija je u četvrtak izrazila zadovoljstvo što su francuski zastupnici prihvatili prijedlog zakona kojim nepriznavanje genocida na Armencima postaje kazneno djelo za koje se može dobiti zatvorska kazna. "Današnje prihvaćanje prijedloga zakona u francuskoj Narodnoj skupštini je prirodni nastavak stalne zaštite i, iz principa, ljudskih i povijesnih prava i vrijednosti" u Francuskoj, kazao je armenski ministar vanjskih poslova Vartan Oksanian u priopćenju. "Ova je odluka isto tako prirodna reakcija na intenzivno, agresivno i službeno nijekanje genocida turske države nad Armencima", dodao je šef armenske diplomacije.
LONDON - Britanska ministrica vanjskih poslova Margaret Beckett u četvrtak je izjavila da bi američki zatvor u Guantanamu na Kubi trebao biti zatvoren jer je "neprihvatljiv prema pravilima o poštivanju ljudskih prava". Predstavljajući godišnje izvješće o ljudskim pravima u Londonu, Beckett je izjavila da kontinuirani zatvor bez suđenja za stotine osumnjičenih može činiti više štete nego dobroga u borbi protiv terorizma. "Smatramo da bi taj logor trebao biti zatvoren", kazala je Beckett. Britanski premijer Tony Blair je ranije nazvao logor "anomalijom" koje se "treba riješiti". Beckett je novinarima kazala da zatvaranje zatvorenika bez poštenog suđenja nije prihvatljivo sa stajalište borbe za ljudska prava te da je "neučinkovito u borbi protiv terorizma".
WASHINGTON - Amerikanac koji se preobratio na islam i u Pakistanu postao propagandistom al-Qaide, Adam Yahiye Gadahn, postao je prvi državljanin SAD-a optužen za izdaju od početka rata protiv terorizma, objavili su dužnosnici u četvrtak. Gahdan (28), koji se pojavljuje u pet video poruka al- Qaide, osim za izdaju optužen je i za pružanje materijalne potpore teroristima, izjavio je zamjenik državnog odvjetnika SAD Paul McNutty. Za kazneno djelo izdaje, za koje u SAD nije nitko optužen od 1945., predviđena je smrtna kazna. Gahdana, koji je prije odlaska u Pakistan živio u Kaliforniji, FBI je stavio na popis najtraženijih terorista, a State Department raspisao je nagradu od milijun dolara za informaciju koja bi vodila do njegova uhićenja i izručenja u SAD.
LONDON - Britanac uhićen tijekom opsežne američke sigurnosne uzbune prije dvije godine u četvrtak je na londonskom sudu priznao zavjeru o podmetanju bombe u zgradu newyorške Burze i izvođenju napada "prljavim bombama" u Velikoj Britaniji. Dhiren Barot, muslimanski preobraćenik, priznao je na sudu Woolwich Crown Court krivnju za sudjelovanje u zavjeri o podmetanju bombi u burzu i druge američke financijske institucije, uključujući i sjedišta Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske Banke, Citigroupa i Prudentiala u Washingtonu, New Jerseyu i New Yorku. "Eksplozijama u tim objektima očito se željelo ubiti što je moguće više ljudi", rekao je zastupnik optužbe Edmund Lawson. Barot je priznao i planiranje napada na nepoznate ciljeve parkiranjem triju limuzina s plinskim cilindrima s eksplozivom i njihovo detoniranje u podzemnim garažama.
PORT HARCOURT - Naoružani seljaci koji su u utorak oteli 60 radnika tvrtke Shell u Nigeriji, oslobodili su sve taoce, objavili su u četvrtak dužnosnici. Naoružani mladići iz zajednice Oporoma u državi Bayelsa oteli su taoce, djelatnike zaposlene u postrojenju na rijeci Nun koje eksploatira anglo-nizozemska tvrtka Royal Dutch Shell. "Seljani su sada oslobodili sve taoce", objavio je dužnosnik vlade koji je posredovao u pregovorima. Sporovi između međunarodnih naftnih tvrtki i lokalnih zajednica oko zaposlenja, ugovora i razvojnih projekata česti su u delti Nigera, središtu nigerijske naftne industrije gdje unatoč bogatim nalazištima crnog zlata većina stanovništva živi u siromaštvu.