Uz Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, radove će financirati Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva te Hrvatske vode.
Budući cjevovod "Račišće-Babina" dužine je 11,3 km, a opskrbljivat će pitkom vodom otok Korčulu od naselja Račišća do mjesta buduće crpne stanice, odakle se cjevovod račva u dva smjera. Jedan smjer ide prema zapadnom dijelu otoka, tj. prema naseljima Blato i Vela Luka, a drugi prema naseljima Čara, Smokvica i otoku Lastovu.
Po riječima Nevena Brčića, direktora Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda (NPKL), taj vodovod upravlja i održava oko 100 km magistralnih cjevovoda i preko 100 km mjesnih mreža uz 4 crpne stanice i 13 vodospremnika.
NPKL je osnovan 1974. godine, vodom opskrbljuje više od 20 tisuća stanovnika, a u turističkoj sezoni još toliko.
Ministar Kalmeta naglasio je napore Vlade pri provođenju mjera i aktivnosti ukupnog održivog razvitka otoka, a promet i sigurna opskrba vodom uvjeti su za još bolji turistički rezultat. Po njegovim riječima, upravo se gradi 12 ovakvih sustava na većim otocima, u posljednje tri godine izgrađen je 41 školski objekt, isto toliko riva i pristaništa, a sve su to napori da se život na otocima približi kopnu.
Investitor izgradnje cjevovoda Račišće-Babina je tvrtka "Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod", projektant je Hidroing iz Splita, izvođač radova Vodoprivreda Split iz Solina, a za nadzor radova zadužen je splitski Geoprojekt.
Uz ministra Kalmetu, svečanosti su prisustvovali dužnosnici Hrvatskog sabora, Vlade i lokalne samouprave.
Ministar Kalmeta sa suradnicima održao je i sastanak s predstavnicima općina Pelješca, Korčule i Lastova, i obećao je dodatne napore na skoroj izgradnji mosta od Pelješca do Korčule kao i mosta od Kleka do Pelješca.