Liedgens je četverodnevni zagrebački skup ocijenio vrlo značajnim jer su dogovorene konkretne mjere za suzbijanje krivotvorenja kovanica eura, što je, po njegovim riječima, u srednjoeuropskom prostoru znatno raširen oblik kriminala.
Pohvalio je rad hrvatskih institucija na suzbijanju krivotovorenja, posebice istaknuvši Hrvatsku narodnu banku, čiji rad, kako je ustvrdio, već danas u potpunosti odgovara europskim standardima.
Liedgens je istaknuo da se samo međunarodnom suradnjom može učinkovito boriti protiv krivotvorenja eura.
Predstavnik Europola Michael Rauschenbach istaknuo je da je euro dobro zaštićena i sigurnija valuta nego što su to bile valute koje su zemlje zone eura ranije imale.
Kazao je da je od 2002. u zemljama EU-a, ali i izvan njih, otkriveno nekoliko ilegalnih radionica, no nije iznio konkretne podatke o količini otkrivenih krivotvorina.
Prema podacima MUP-a, koje je iznio prvi čovjek kriminalističke policije Darko Dundović, vidljiv je trend porasta broja krivotvorenja eura. Tako su u prvoj polovici ove godine zabilježena 92 slučaja krivotvorenja, a lani u istom razdoblju 68.
Na konferenciji je iznijet podatak da je od početka uvođenja eura 2002. oduzeto oko 350.000 lažnih kovanica, a samo prošle godine 96.000 kovanica.
Uz predstavnike policija i tužiteljstava 19 europskih zemalja te EUROPOLA, na zagrebačkoj Konferenciji sudjelovali su i predstavnici Europske komisije, EUROJUST-a, Interpola, Europske centralne banke, US Secret Service-a i Hrvatske narodne banke.