Sudsko je vijeće u odluci objavljenoj u Haagu navelo da zadržava pravo da, u slučaju potrebe, sasluša stručnjake koje predlaže Republika Hrvatska sukladno članku 98 haških pravila o postupku i dokazima, te zaključuje da ih, kao svjedoke ili eksperte, mogu pozvati i stranke u postupku.
Hrvatska je u rujnu u predmetima "Gotovina", "Čermak i Markač" te "Prlić i drugi", zatražila da joj se odobri status "prijatelja suda" smatrajući da će podnescima koje bi sastavili pravni eksperti i povjesničari - prijatelji suda osporiti neprihvatljive kvalifikacije haškog tužiteljstva iz optužnica u ta tri predmeta. Prema tim optužnicama, zločini u Hrvatskoj i BiH počinjeni su u okviru "udruženog zločinačkog pothvata" u kojemu je sudjelovao tadašnji državni i vojni vrh RH.
Odbijajući zahtjev Hrvatske da joj se u predmetu "Prlić i drugi" dodijeli status "prijatelja suda", Raspravno je vijeće prihvatilo argumente tužiteljstva koje smatra da bi Hrvatska u tom postupku imala pristranu ulogu, da su područja kojima se Hrvatska htjela baviti preširoka u odnosu na opseg optužnice i ne tiču se pravnih pitanja što je u nadležnosti prijatelja suda.
"Ne bi bilo u interesu pravde da se odobri da država, čiji se bivši politički i vojni vođe spominju u optužnici kao članovi udruženog zločinačkog poduhvata, sudjeluje u postupku kao prijatelj suda", ocijenili su u haški suci u odluci objavljenoj u srijedu u Haagu.
Sudsko vijeće u predmet u "Prlić i drugi" u svojoj odluci utvrđuje da se hrvatski zahtjev odnosi uglavnom na utvrđivanje činjenica te podsjeća da, prema haškim pravilima, iznošenje činjenica pripada nadležnosti strana u postupku, a ne prijatelja suda. Osim toga, vijeće ocjenjuje da većina činjenica, kojima se Hrvatska željela baviti, premašuje okvire optužnice, te stoga njihovo razmatranje ne bi bilo od pomoći sudskom vijeću u ovom predmetu.