O Mulabdićevoj književnosti i javnom djelovanju govorili su predsjednik Udruge Mirsad Bakšić, akademik Dubravko Jelčić, teatrolog Ozren Prohić i povjesničar Zlatko Hasanbegović.
Ulomke iz Mulabdićevih djela čitala je dramska umjetnica Semka Sokolović-Bertok.
Bakšić je ocijenio kako je Mulabdić sa svojim naraštajem, osim neprijeporne književne vrijednosti, unio i nesumnjive intelektualne novine u hrvatsku kulturu. "Danas je zbog svog hrvatstva nepravedno zapostavljen u zavičajnoj Bosni, a u Hrvatskoj je zaboravljen zbog pripadnosti muslimanskoj vjeri", rekao je.
Jelčić smatra kako je skupina bosanskih književnika, kao što su Safvet beg Bašagić, Musa Ćazim Ćatić, Osman Aziz, Alija Nametak, Ahmed Muradbegović i Edhem Mulabdić, učinila snažan prodor u hrvatski književni korpus. "Bez njih bi hrvatska književnost zacijelo bila mnogo siromašnija", rekao je.
Po Prohićevim riječima trebalo bi napokon razdvojiti Mulabdićevo književno od njegova političkoga djelovanja. "U njegovim djelima povijest treba gledati kao gradbeni element", ocijenio je.
Mulabdić je bio pionir modernizacije islama, ustvrdio je Hasanbegović dometnuvši kako je islam preko njega ušao u hrvatsku kulturu iz koje ga nitko neće iskorijeniti.
Edhem Mulabdić rođen je 1864. u Maglaju, a umro u dubokoj starosti 1954. u Sarajevu. Zbog pripadnosti hrvatskom nacionalnom pokretu, poslije Drugoga svjetskog rata jugoslavenske komunističke vlasti osudile su ga na pet godina robije. Autor je više pripovjedaka i romana, a među njima se posebno ističe roman "Zeleno busenje" koji je 1898. objavila Matica hrvatska u Zagrebu.