Po riječima Maje Rendulić, novi donatorski ugovori bitno će pridonijeti tomu da obnovljena rodna kuća prvoga hrvatskog nobelovca te nova dvorana koja se uz nju gradi budu predani gradu Vukovaru na 120. obljetnicu Ružičkina rođenja - 13. rujna 2007.
Potpisom na ugovor direktora korporativnih komunikacija Ine i THT-a Tomislava Štengla i Erike Kašpar, osigurano je 250 tisuća kuna za taj projekt, od kojih je pak INA donirala 200 tisuća, a THT 50 tisuća kuna.
Rendulić je podsjetila da projekt "Ružičkina kuća" uključuje obnovu njegove rodne kuće u središtu Vukovara, od koje je nakon srpske agresije ostalo samo pročelje, te izgradnju polivalentne dvorane površine 300 četvornih metara.
Rekla je da se radi o tisuću četvornih metara korisne površine koju će koristiti grad Vukovar i njegov Gradski muzej te HAZU za svoje manifestacije, kao što su "Ružičkini dani".
Tajnik HAZU Slobodan Kaštela napomenuo je da je Akademija i potaknula obnovu Ružičkine kuće, a od samoga početka je i uključena u taj projekt.
Dodao je da će u zgradi Kemijskoga instituta, koja se sada intenzivno preuređuje za potrebe biblioteke HAZU a obnova bi trebala biti dovršena u isto vrijeme kao i Ružičkina rodna kuća, biti muzej posvećen dvojici hrvatskih nobelovaca - Lavoslavu Ružički i Milanu Prelogu.
Akademik Nikola Trinajstić podsjetio je da je Ružička bio prvi Hrvat koji je dobio Nobelovu nagradu, a dodijeljena mu je za kemiju 1939. Tu je je nagradu dobio za svoj rad na polimetilenima i višim terpenima, a podijelio ju je s njemačkim kemičarem Johannom Butenandtom kojemu je Nobel dodijeljen za istraživanja spolnih hormona.
I dok se u različitim hrvatskim tekstovima o Ružički navodi da je njegovo ime Lavoslav, Trinajstić podsjeća da je Ružička kršten kako Leopold i Stjepan, ali da se čak i sam "kao neki zakašnjeli Ilirac u pismima prijateljima i kolegama u Hrvatskoj potpisivao kao Lavoslav".
Trinajstić se zauzima da se uz Ružičkino prezime navodi njegovo krsno ime Leopold, a ne Lavoslav.
U prigodnome tekstu o Ružički, Trinajstić navodi kako nije znao za to već ga je na nekritičnu uporabu imena Lavoslav, kao Ružičkima imena, upozorio hrvatski kemičar Stanko Borčić, suradnik dvojice hrvatskih nobelovaca - Ružičke i Preloga.