U knjizi "Kozmopolitska Europa", podnaslovljenoj "Društvo i politika u drugoj moderni", koju je objavila zagrebačka "Školska knjiga", autori ističu: "Europa je raznolikost", te smatraju da bi na toj osnovi mogla "nastati svijest o zajedništvu koja različitost jezika, kultura i vjerskih tradicija smatra bogatstvom, a ne preprekom integraciji".
Glede jezika smatraju kako "kozmopolitsku Europu treba izgraditi na proporcionalnu modelu višejezičnosti", jer jednojezičnost znači "jednooko gledanje na svijet".
"Jezično monogamna Europa bila bi mononacionalna Europa, nakazna tvorevina jedne 'zajednice autista'", tvrde Beck i Grande, napominjući da Europa u kojoj bi "svi govorili samo engleski ne bi bila Europa, barem ne dijaloška, kozmopolitska, nego prije imperijalna".
Autori u knjizi, u osam poglavlja, odgovarajući na novi trenutak Europske unije, predlažu model kozmopolitske Europe. Kako objašnjavaju, knjiga je pokušaj da se europeizacija shvati i teorijski i politički iznova odredi u svijetlu teorije refleksivne modernizacije.
Tom je knjigom Ulrich Beck, poznati njemački sociolog, zaključio svoju trilogiju o "kozmopolitskom realizmu". Do sada je objavio "Moć protiv moći u doba globalizacije" i "Kozmopolitski pogled" te s Edgarom Grandeom, profesorom političkih znanosti, "Kozmopolitska Europa" (2004., Suhrkamp).
Knjigu "Kozmopolitska Europa" (355 str.) s njemačkog jezika prevela je Tamara Marčetić, a objavljena je u IGI biblioteci "Globalizacija i identitet", kao i "Moć protiv moći u doba globalizacije".