Književni skup održan je u nazočnosti slavljenika, a organizirao ga je HDP kako bi, istaknuo je Visković, svratio pozornost javnosti na to da je impozantan književni opus njihova člana još daleko od potpune zaokruženosti.
Podsjetio je da je Brešan autor dvadesetak izvedenih dramskih tekstova, desetak proznih knjiga te mnogih filmskih i televizijskih scenarija te da je za svoj rad dobio više nagrada i društvenih priznanja.
Ali, češće su ga zaobilazile zaslužene nagrade i priznanja jer je, rekao je Visković, Brešan intelektualac sa stavom i kičmom, nesklon društvenom i karijernom oportunizmu, povođenju za masovnim ukusom i uvjeren da pravi pisac mora uvijek biti pomalo nakostriješen prema onima koji posjeduju političku i ekonomsku moć.
Visković smatra da je taj Brešanov izraziti nekonformizam i razlog zašto ga nikada nisu zvali u članstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti što je, rekao je, gotovo nevjerojatno s obzirom na važnost njegova opusa za suvremenu hrvatsku književnost, kazalište i film.
Za Brešana je šira javnost čula tek burne 1971. - najprije je objavio dramski tekst "Četiri podzemne rijeke", a punu afirmaciju donosi mu "Predstava Hamleta u selu Mrduša Donja", praizvedena 1971. u zagrebačkome ITD-u, koja je, rekao je Visković, sudbinski odredila budući Brešanov autorski razvoj.
Objasnio je da je radnja Brešanovih tekstova uvijek smještena u domaće ambijente, a likovi su najčešče podrijetlom iz šibenskoga zaleđa i govore dijalektalno obilježenom štokavskom ikavicom s prepoznatljivim osobinama koje se obično povezuju s morlačkim etnostereotipom.
Visković smatra da je Brešan zapravo filozofski pisac kojega prvenstveno zaokupljaju etički problemi u čijemu je središtu individua - mala, nesigurna i krhka osoba često prisiljena povijati se kao vlat trave na povijesnoj vjetrometini.
Među izlagačima u prijepodnevnome dijelu skupa bila je i intendantica riječkoga HNK-a Mani Gotovac koja je uvjerena da Brešanova "Mrduša" nije samo dio naše kazališne i književne povijesti već je zanimljiva i za buduću analizu.
Na suradnju s Brešanom podsjetili su filmski redatelj Krsto Papić i književni kritičar Branimir Donat.
Papić je govorio o njihovoj suradnji na tri filmska projekta - Predstavi Hamleta u selu Mrduša Donja, Izbavitelju te Tajni Nikole Tesle te prvi put javno rekao da Orson Welles koji je redigirao scenarij filma Tajna Nikole Tesle nije jedino intervenirao u Brešanov dio scenarija.
Na skupu su govorili i drugi poznavatelji Brešanova opusa - Sibila Petlevski, Tonko Maroević, Vjeran Zuppa, Božidar Violić i Boris Senker. Predsjednik Hrvatskoga društva književnika (HDK) Stipe Čuić čestitao je Viskoviću i HDP-u na odličnoj organizaciji skupa i ustvrdio da je Brešan veliki pisac koji će i u budućnosti imati svoje interpretatore.