Dopunjeni odlomak glasi: "Odgovarajući na upit zastupnika Bernda Posselta (EPP-ED) o izboru člana predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, ministrica je pozdravila činjenicu da su izbori u Bosni i Hercegovini protekli mirno, u skladu s međunarodnim standardima, dodajući da se Hrvatska neće miješati u unutarnje stvari drugih država, međutim da treba osigurati konstitutivnu jednakost svih triju naroda na cijelom teriroriju BiH. Ministrica je također upozorila da se Hrvati ne nazivaju manjinom jer su oni konstitutivni narod u BiH".
Dopunjenu vijest ponavljamo u cijelosti.
BRUXELLES, 5. listopada (Hina) - Hrvatska vjeruje da će do kraja desetljeća postati 28. članica EU-a i odlučna je ispuniti sve obveze i kriterije da bi se to ostvarilo, izjavila je u četvrtak u Bruxellesu hrvatska ministrica vanjskih poslova i europskih integracija Kolinda Grabar-Kitarović.
"Vjerujemo da će Hrvatska biti 28. članica EU-a do kraja ovoga desetljeća", izjavila je ministrica Grabar-Kitarović pred članovima vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta.
Hrvatska ministrica je članove toga odbora iscrpno upoznala sa svime što se u zemlji čini na ispunjavanju toga cilja te odgovorala na njihova pitanja.
Grabar-Kitarović je izrazila nadu da će hrvatski građani moći sudjelovati na izborima za Europski parlament 2009. godine. Da bi se to ostvarilo, Hrvatska mora učiniti svoj dio posla, ispuniti sve kriterije za članstvo, a s druge strane Europska unija mora dovršiti preustroj svoga institucionalnog okvira, koji treba omogućiti daljnje proširenje.
"To su dva paralelna procesa i rasprava o novim institucionalnim rješenjima ne utječe na tijek pregovora", rekla je hrvatska ministrica, dodajući da nagađanja o datumima ulaska s jedne strane znaju biti kontraproduktivna, a s druge je opet potrebno imati zacrtan vremenski okvir.
Hrvatska je početkom ove godine bila nezadovoljna brzinom kojom je Europska komisija izrađivala izvješća o screeningu, ali se od lipnja stanje znatno popravilo, rekla je ministrica, izrazivši očekivanje da će se pregovarački proces sljedeće godine znatno ubrzati.
Elmar Brok, predsjednik vanjskopolitičkog odbora EP s kojim je hrvatska ministrica prije istupa u Parlamentu i bilateralno sastala, izjavio je da je Hrvatska napravila veliki napredak, "veći od napretka koje su učinile zemlje koje uskoro ulaze u EU".
Članovi odbora postavili su ministrici niz pitanja o hrvatskim stajalištima prema hrvatskoj ulozi u regiji, rezultatima izbora u BiH, donošenju srbijanskog ustava, povratku izbjeglica, manjinskim pravima, te odnosima sa Slovenijom.
Govoreći o otvorenim pitanjima sa Slovenijom oko razgraničenja na moru i na kopnu, Grabar-Kitarović je rekla da su to bilateralna pitanja, "koja trebaju i ostati bilateralna". Isto stajalište iznio je i europski zastupnik iz Austrije Hannes Swoboda, koji je rekao da "Hrvatska i Slovenija trebaju bilateralno riješiti ta pitanja" i da to "nije prepreka za nastavak pregovora i za ulazak u EU", a dokaz za to je i nekoliko neriješenih graničnih pitanja između zemalja koje su već dugo unutar EU-a.
Upitana zabrinjava li je mogućnost da Slovenija koči proces pregovora Hrvatske i EU, ministrica je odgovorila negativno, dodajući da to "ne bi bilo korektno sa slovenske strane". Ona je ponovila prijedlog hrvatske Vlade da se neriješena pitanja prepuste neovisnoj međunarodnoj sudskoj instanci.
Odgovarajući na upit zastupnika Bernda Posselta (EPP-ED) o izboru člana predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda, ministrica je pozdravila činjenicu da su izbori u Bosni i Hercegovini protekli mirno, u skladu s međunarodnim standardima, dodajući da se Hrvatska neće miješati u unutarnje stvari drugih država, međutim da treba osigurati konstitutivnu jednakost svih triju naroda na cijelom teriroriju BiH. Ministrica je također upozorila da se Hrvati ne nazivaju manjinom jer su oni konstitutivni narod u BiH.
Ministrica je u svom istupu istaknula da je Hrvatska napravila veliki napredak kada je riječ o povratku izbjeglica, ilustrirajući to podacima da je do sada u te svrhe iz državnog proračuna utrošeno četiri milijarde kuna. To je omogućilo da u ratom pogođenim područjima svi prijašnji vlasnici uđu u posjed svoje imovine. Također je spomenula novi Vladin program za sljedeće petogodišnje razdoblje za stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava.
Uredništvo Hine