Najnovija istraživanja pokazala su da posjetitelji crkava mogu nanijeti znatnu štetu vrijednim crkvenim umjetničkim djelima paleći u njima svijeće. Štetu nanose i svećenici kada crkvu kade tamjanom ili časne sestre i pomoćno osoblje kada polira srebrne predmete ili mjedene rukohvate kemijskim sredstvima za čišćenje. Opasnost predstavlja i jednostavan proces disanja osoba koje se nalaze u crkvi, posebno kada ih je ondje puno.
Istraživanje su proveli Rea Loupa i njezini kolege sa Demokritovog sveučilišta iz Trakije u grčkom gradu Xanthiju. Zaključili su da temperatura, vlažnost, svjetlo, razina ugljičnog dioksida, ozona ili dušičnog dioksida može manje ili više oštetiti umjetnička djela.
"U Katedrali Sv. Ivana u Nikoziji primjerice jedan od najvećih izvora zagađenja predstavljaju zapaljene svijeće. U crkvi Sv. Paraskevi blizu Yeroskipua paljenje svijeća nije dopušteno, no zrak je nečist zbog gustog prometa oko crkve", rekla je Loupa. U Velikoj Britaniji, prema riječima umjetničke konzervatorice Sally Woodcock najveći problem za freske i ostala umjetnička djela u crkvama predstavlja urin šišmiša. Klima je, k tomu vlažna, pa ova dva faktora zajedno pogoduju stvaranju plijesni.
Grčki znanstvenici preporučuju da se iznimno vrijedna umjetnička djela u crkvama zaštite posebnim staklenim okvirima te da se temperatura i vlažnost zraka, ako je moguće reguliraju grijanjem ili klima uređajima.