Nova praonica izgrađena jer postojeća tehnički zastarjela praonica u Botovu pokraj Koprivnice ne udovoljava zahtjevima u pogledu zaštite okoliša.
Kao osnova za projektiranje kapaciteta nove praonice uzeta je 2000. godina kad je u praonici u Botovu očišćeno i oprano 708 željezničkih vozila, i to 401 teretni vagon i 307 vagonskih cisterni. Predviđa se da će do 2015. taj broj biti povećan na 1.200 teretnih vagona i vagonskih cisterni na godinu.
Dan HŽ-a obilježava se i brojnim drugim događanjima od 3. do 5. listopada, kao što su izložba slika članova Udruge željezničara slikara 'Plavo svjetlo' u Slavonskom Brodu, izložba fotografija o zagrebačkom Glavnom kolodvoru te koncerti željezničkih puhačkih orkestara.
Članovi Uprave HŽ-a i HŽ-ovih dragovoljačkih udruga položili su danas vijence za poginule djelatnike HŽ-a u Domovinskom ratu.
Ovogodišnji Dan HŽ-a obilježava se i u znaku podjele HŽ-a na četiri samostalna društva kojima će upravljati tvrtka HŽ Holding. Taj proces trebao bi HŽ pripremiti na liberalizaciju tržišta, a trebao bi pridonijeti i povećanju poslovne učinkovitosti.
Dosadašnji jedinstveni HŽ dijeli se na tvrtke HŽ-Infrastruktura, HŽ-Putnički prijevoz, HŽ-Cargo i HŽ-Vuča vlakova. Te tvrtke poslovat će unutar krovnog društva HŽ Holding. Očekuje se da će nova društva početi djelovati do kraja godine.
Dosadašnje izravne proračunske subvencije moći će koristiti samo HŽ-Infrastruktura, jer je prema Zakonu o podjeli HŽ-a željeznička infrastruktura definirana kao javno dobro u općoj upotrebi u vlasništvu Republike Hrvatske.
Ove godine bi, prema najavama, iz sustava HŽ-a u sklopu poticajnih mjera trebalo otići 500 zaposlenih, a konačni cilj je dovesti broj zaposlenih na oko 12 tisuća. Danas HŽ ima 14.032 zaposlena.
HŽ je 2005. godinu završio bez gubitaka, a ove godine proračunski izdaci iz kojih se subvencioniraju troškovi HŽ-ova poslovanja manji su za 12,7 posto ili 230 milijuna kuna u odnosu na prošlu godinu.
Dan HŽ-a obilježava se u znak sjećanja na odluku Hrvatskog sabora od 5. listopada 1990. godine o osnivanju Hrvatskih željeznica. Tada je odlučeno da se sve pruge na području Republike Hrvatske stave pod istu upravu. Dotad su pruge na području Istre bile pod upravom Željezničkog gospodarstva Ljubljana, a pruge Metković-Ploče i Vrpolje-Šamac pod upravom Željezničkog transportnog poduzeća Sarajevo.