"Zakon o učvršćivanju slobode kroz NATO", kako glasi naziv tog pravnog akta, ima za cilj "podržati kontinuirano proširivanje NATO-a na europske demokracije koje su sposobne i voljne ispuniti odgovornosti članstva".
U nacrtu zakona, koji je Hina pribavila u utorak, među ostalim se ističe kako predstojeći "summit NATO-a u Rigi treba priznati napredak koji su prema ispunjavanju odgovornosti i obveza članstva ostvarile Hrvatska, Makedonija i Albanija" dok se za Gruziju predlaže uključivanje u program MAP, Akcijski plan za članstvo, u kojem su ostale tri zemlje od 2002. godine.
U dijelu nacrta zakona koji se odnosi na vojnu pomoć SAD-a u 2007. za predložene nove članice NATO-a, za Hrvatsku su predviđena tri miljuna dolara, Albaniju 3,2 miljuna, Makedoniju 3,6 miljuna i Gruziju 10 milijuna dolara.
U tekstu se naglašava kako je Gruzija do sada, i bez MAP-a, ostvarila "izvanredan napredak".
"Gruzija je mlada demokracija koja je ostvarila golem napredak od 'Ružičaste revolucije'. Smještena je na geostrateški kritičnoj lokaciji velikog dijela naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan kojim se transportiraju značajni energetski resursi na Zapad iz Azerbajdžana i, u budućnosti, iz Kazahstana", naglasio je senator Lugar u govoru kojim je 29. rujna predstavljen nacrt zakona u Senatu te proslijeđen u senatski Odbor za medunarodne odnose na daljnje tumačenje.
Dodao je kako su u prošlosti, pritisak odcijepljenih republika i granični sporovi bili razlozi protiv pozivanja Gruzije u NATO-o, dok danas djelovanje Rusije a ne Gruzije, osujećuje aspiracije Tbilisija za članstvo u NATO-u.
U nacrtu zakona, čiji su pokrovitelji uz Lugara i republikanski senatori Joseph Biden i Gordon Smith te Bill Frist - čelnik senatske većine, također se citiraju slični akti američkog Kongresa te deklaracije s prethodnih summita NATO-a u kojima je od 1996. pozivano na uključenje Poljske, Češke, Mađarske, Litve, Estonije, Latvije, Slovenije, Slovačke, Rumunjske i Bugarske u NATO-o.