Zajedno s udrugama otvaraju se i centri za takve životinje, koje se nakon oporavka vraćaju u prirodu, što je neprocjenjivo za život svake ugrožene životinje, kojima je mjesto u prirodi, a oni koji životinje drže kao kućne ljubimce moraju im osigurati uvjete. Stoga preporučujem svim sadašnjim i budućim vlasnicima da se dobro i na vrijeme informiraju", ističe ministar Biškupić.
Po brojnim podatcima svjetskih organizacija svaki dan nestaju stotine životinjskih vrsta. U svijetu je poznato oko 1,8 milijuna životinjskih vrsta, a pretpostavlja se da ih je gotovo stotinu puta više. Životinje uglavnom ugrožava čovjek.
Zbog posebna zemljopisnog položaja, na razmeđi nekoliko biogeografskih regija, te karakterističnih klimatskih i geomorfoloških uvjeta Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po biološkoj raznolikosti. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta te znatnim udjelom endema. Broj do danas poznatih vrsta u Hrvatskoj je 37.000, ali se procjenjuje da je stvaran broj mnogo veći, ističe Ministarstvo.
Na žalost, dodaje, još nema sveobuhvatna popisa hrvatskih vrsta biljaka i životinja (posebice beskralješnjaka), a nove vrste i podvrste otkrivaju se svake godine. U zadnjih pet godina otkriveno je 198 novih vrsta kopnenih, 146 vrsta slatkovodnih i 20 vrsta morskih beskralješnjaka. U 2005. otkrivena je endemična vrsta ribe do sada nepoznata u znanosti (rijeka Norin u Neretvanskoj dolini). Ministarstvo smatra da to samo pokazuje da je stvarna bioraznolikost u Hrvatskoj mnogo bogatija nego to kazuju podatci.
U Hrvatskoj obitava velik broj vrsta ugroženih u Europi, što je povezano s očuvanim staništima (populacije velikih zvijeri: vuk, ris i medvjed; očuvane močvare kao staništa brojnih vrsta ptica, 35 vrsta šišmiša...).
Po Crvenom popisu ugroženo je ukupno 1131 vrsta kralješnjaka, leptira, vretenaca, podzemne faune, vaskularne flore i gljiva.
Po Zakonu o zaštiti prirode (2005.) divlje vrste proglašavaju se strogo zaštićenim i zaštićenim na temelju njihove ugroženosti i međunarodnih ugovora koje je Hrvatska preuzela. Kršenje zakona kažnjivo je od 1000 do milijun kuna.
U Hrvatskoj je zaštićena većina zavičajnih sisavaca, kao što su vuk i ris, medvjed, sve vrste šišmiša, dvije vrste domaćih dupina, sve vrste dupina i kitova koji se zateknu u Jadranu, a osim nekoliko vrsta (čvorak, gradski golub, vrabac...) i sve vrste ptica te gmazova i vodozemaca.
Konvencijom o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih biljaka i životinja (CITES) uređena je međunarodna trgovina. Rijetke vrste životinja i biljaka druge su po opsegu na popisu ilegalne trgovine, odmah iza droge, a vrijednost te trgovine procjenjuje se na oko 20 milijarda dolara na godinu.
Centar AWAP kod Zaprešića i Centar za zbrinjavanje životinja "Ruščica" brinu se za zaštićene gmazove, vodozemce, ptice i sisavce. Eko-centar "Caput Insulae - Beli" na otoku Cresu skrbi se za bjeloglave supove, te se bavi spašavanjem sova i ptica grabljivica, kao i Sokolarski centar u Dubravi kod Šibenika. Pulski se Aquarium pak skrbi za ozlijeđene morske kornjače.
Prije dvije godine uvedena je obveza da stanovnici Europske unije za svoje kućne ljubimce moraju izvaditi putovnice ako s njima kane putovati preko granica 25 zemalja članica. Osim putovnice ljubimci dobivaju i mikročip ili tetovažu za identifikaciju.