Olivier je sa suradnicima u redovnom nadzoru provedbe RGP-a za koji je Svjetska banka odobrila oko 155 milijuna dolara zajma. Dio zajma namijenjen je rekonstrukciji i modernizaciji riječke luke, a dio za rekonstrukciju i izgradnju pristupnih prometnica.
Olivier je rekao da je odlukom da se sačuva dio lučkih skladišta kao kulturno nasljeđe došlo do manjka lučkog prostora te da se zbog toga traži priprema RGP 2 u sklopu kojeg bi se gradila nova Praška obala. Dodao je da se o projektu tek raspravlja, da će se najprije sagledati najvažnije potrebe i odrediti što treba najprije financirati.
Po njegovim riječima, do sada su u raspravama razmatrani daljni razvoj RGP 1, gradnja nove Praške obale, odnosno nasipavanje obale radi nadoknađivanja prostora zaštićenih lučkih skladišta, razvoj javno-privatnog partnerstva, daljni razvoj pristupnih cesta te osmišljavanje područja Delte, gdje se za sada planira izgradnja poslovnog centra i luke za mega jahte.
Na upit o mogućem iznosu zajma za RGP 2, Olivier je odgovorio da to još nije poznato, ali da će troškovi biti veliki, posebice za uređenje Praške obale.
Olivier je rekao da se jedan od glavnih ciljeva RGP-a, povećanje lučkog prometa, već ostvaruje, kao i povećanje učinkovitosti. Financijska slika nadmašila je sva očekivanja, a Rijeka se vraća na kartu glavnih brodskih luka, istaknuo je te dodao da su svi zadaci RGP-a do sada ostvareni prema planu, da se neki rezultati već vide, a neki će biti vidljivi uskoro.
Ravnatelj riječke Lučke uprave Bojan Hlača kazao je da je u sklopu RGP-a u tijeku izgradnja zgrade putničkog terminala koja bi trebala biti otvorena u lipnju 2007., a radi se na natječaju za sanaciju obale uz taj terminal. Istražni radovi na Zagrebačkoj obali su pri kraju i očekuje se početak radova, a čeka se rušenje postojećih objekata na Delti i u Porto Barošu.
U nastavku RGP-a bit će raspisan međunarodni natječaj za izradu novog master plana riječke luke, za centar za nadzor lučkog akvatorija te za sustav magnetskih kartica za ulazak u luku.
Na upit novinara, Hlača je rekao da je javnost, pa tako i kulturna javnost, informirana o RGP te da bi sada, nakon što je dio lučkih skladišta proglašen kulturnom baštinom, trebalo odrediti njihovu namjenu.
Dodao je da se zaštićeni spomenici kulture u riječkoj luci prostiru na površini od oko 110.000 četvornih metara te da u zaštićenim skladištima, radi novih tehnologija, luka može koristiti samo prizemlja.
Hlača je još rekao da druge luke, odnosno konkurencija, nemaju sličnih problema te da će nove sadržaje za zaštićena skladišta biti teško pronaći, posebice za ona koja se nalaze duboko u luci i na pomorskom dobru.
(Hina) xhsup yds