O složenosti problema dovoljno govori podatak da u pružanju zdravstvene zaštite godišnje u Hrvatskoj nastane oko 10.964 tone inertnog i opasnog medicinskog otpada, stoji u stručnom osvrtu autorice objavljenom u Liječničkim novinama.
Oko 86 posto otpada čini tzv. inertni otpad - papir, staklo, ostaci hrane i sve ostale vrste klasičnog komunalnog otpada.
Opasni medicinski otpad čini oko 14 posto ukupnog otpada. Od toga oko 80 posto je infektivni otpad, a ostalo su oštri predmeti, patološki otpad, farmaceutski i kemijski otpad, citostatici, i najzad, radioaktivni otpad na koji se primjenjuju posebni propisi.
Autorica napominje da infektivni otpad sadrži patogene biološke agense koji mogu izazvati bolesti u ljudi koji s njima dolaze u dodir.
Nepravilno postupanje s infektivnim otpadom predstavlja rizik za liječnike i medicinsko osoblje te pacijente, komunalne radnike i sve one koji mogu doći u dodir s opasnim tvarima.
Dosadašnje studije pokazuju da se za primjereno zbrinjavanje medicinskog otpada izdvaja premalo novaca, te upozoravaju na visoke troškove zbrinjavanja, nedostatak odgovarajućeg prostora, pa i nemar.
Autorica je uvjerena da je neodgovarajuće zbrinjavanje opasnog otpada, a u tom kontekstu i medicinskog otpada, jedan od najvećih problema zaštite okoliša u Hrvatskoj.