"Uvijek se intimno pitam zašto od ljudi koji su u tome sudjelovali na nižim razinama i koje nećemo progoniti nikad ne dobivamo nikakve podatke", izjavio je u razgovoru za ljubljanski list kriminalist Pavel Jamnik najavivši kako se neće odustati od istrage o tim zločinima.
On je vodeći istražitelj u akciji "Sprava" koja teče od 2001. godine, a kojom se pokušavaju utvrditi krivci i počinitelji poratnih zločina u kojima je u Sloveniji, prema procjenama nekih domaćih povjesničara, bez sudske presude ubijeno oko 80.000 ljudi, pripadnika "kolaborantskih" vojski, civila ili političkih protivnika komunističke vlasti s područja cijele Jugoslavije koji su tada zatečeni u Sloveniji.
"Dok bude živ i zadnji osumnjičeni, tražit ćemo ga", rekao je Jamnik, ali je upozorio da svjedoci tadašnjih događaja ili sudionici i danas šute, čak i u slučaju da ne bi bili kazneno progonjeni, "jer su svjesni da je to bio velik zločin i da su radili nešto nedopustivo".
Pitanje poratnih likvidacija na slovenskom tlu ponovo je aktualizirano neuspjelim pokušajem državnog odvjetništva da pokrene proces za zločin protiv civila protiv nekadašnjeg političara Mitje Ribičiča, koji je 1945. godine djelovao kao jedan od šefova slovenske OZNA-e, te nedavnom ekshumacijom jame Konfin u Kočevskom rogu, u koju su krajem lipnja 1945. ubačeni pobijeni ranjenici zatečeni u ljubljanskim bolnicama, uglavnom Slovenci i Hrvati.
U ubojstvima u Kočevskom rogu sudjelovali su i slovenska OZNA i KNOJ, rekao je Jamnik, niječući tako u Sloveniji često iznošene teorije da su za likvidacije bili zaduženi pripadnici neslovenskih partizanskih jedinica, koji su djelovali u Sloveniji na kraju rata.
Uz nedostatak svjedoka u istraživanju poratnih zločina otegotnu okolnost predstavlja i to što su dokumenti uglavnom uništeni, iako su ih ponekad imali i sami počinitelji.
No, Jamnik je u razgovoru za "Dnevnik" rekao da su neki ključni dokumenti koji osvjetljavaju tadašnje tragične događaje poznati, pa je tako lani otkrivena depeša koju je iz Beograda tadašnjem predsjedniku slovenske vlade poslao Edvard Kardelj, najavljujući reorganizaciju vojnih sudova zbog kojih "čišćenja" (što je bio sinonim za likvidacije) treba ubrzati.
U nekim su slučajevima kod počinitelja poratnih zločina dokumenti koji svjedoče o masovnim ubojstvima i otkriveni, ali prekasno. Tako je rodbina jednog osumnjičenog za ubojstva kod Marije Reke blizu grada Trbovlje u njegovom novčaniku nakon smrti našla popis žrtava, odnosno ubijenih.
"Na žalost, bez potpisa odgovornog, no radi se o izuzetnom dokumentu koji se ne može usporediti ni sa čim što smo otkrili do sada", rekao je Jamnik u razgovoru za ljubljanski dnevni list "Dnevnik", dodajući da za tadašnje zločine nema nikakvog "racionalnog opravdanja", za razliku od klasičnih zločina koji se ponekad mogu tumačiti kao djelo nastalo u okolnostima u kojima su se počinitelji našli.
"Budući da obavljamo progon klasičnih kaznenih djela, nije moguće niti pomisliti na to da bi prestali tražiti počinitelje poratnih zločina", rekao je Jamnik.