Takvo mišljenje ne dijeli i glavna oporbena stranka desnog centra, Fidesz, koja aferu u protivničkom taboru socijalista nastoji upisati sebi u korist.
"Politička i moralna potpora Gyurcsanyjevoj vladi čini se isparava, a možda je već i isparila", rekao je u četvrtak prvi čovjek Fidesza Viktor Orban za privatnu televiziju Duna.
Snimka, na kojoj premijer priznaje da je lagao o gospodarskom stanju u zemlji kako bi socijalistima osigurao pobjedu na općim izborima u travnju, potaknula je prosvjede desetaka tisuća ljudi i zahtjeve za njegovom ostavkom koji su mjestimice prerastali u nemire.
Neki analitičari procjenjuju da je prosvjede orkestrirao upravo Fidesz, koji je u predizbornim anketama 1. rujna dobivao 34 posto glasova, dok su socijalisti dobivali oko 23 posto.
Fidesz je nedjeljne lokalne izbore već opisao kao izjašnjavanje birača o vladinoj politici smanjenja proračuna koju je Gyurcsany uveo nakon reizbora kako bi smanjio proračunski deficit od 10,1 posto BDP-a, najveći u Europskoj uniji.
Oporbeni Fidesz drži da bi se, uspije li on izboriti više od 50 posto glasova, vlada trebala povući i biti zamijenjena prijelaznom vladom koja će pripremiti nove izbore.
Analitičari, međutim, predviđaju da će Fidesz vjerojatno osvojiti sela, no osim u slučaju da socijalisti izgube njihova gradska uporišta ili da njihovi partneri Savez slobodnih Demokrata izgube grad Budimpeštu, učinak lokalnih izbora bit će ravan ništici.
"To se uopće neće odraziti na nacionalnu politiku", kazala je Monika Pal iz Vision Consulting, a prenijela agencija Reuters.
Sada Fidesz drži tek 5 od 23 urbanih županija.
Stranka socijalista i njezini saveznici iz Saveza slobodnih demokrata pobijedili su na općim izborima 2002. i 2006., a također nadmoćno i na lokalnim izborima 2002.
Za gradonačelnika Budimpešte natječe se pet kandidata i baš je prijestolnica glavni ulog za Fidesz koji želi istisnuti gradonačelnika Budimpešte Gabora Demszkyija (SZDSZ). Demszky je na vlasti od prvih demokratskih izbora 1990.
Na izborima za lokalne samouprave birat će se gradonačelnici i vijećnici u 3.174 gradova, općina i sela te 20 županija uključujući i glavni grad Budimpeštu.
Istodobno će u 2.077 naselja oko 7.000 pripadnika manjina birati predstavnike u svoja manjinska zastupnička tijela. Među 13 službeno priznatih nacionalnih manjina najbrojniji su Romi i manjinski izbori održat će se u 1.130 romskih samouprava, a slijede ih njemačke (380), slovačke (122), dok je 115 hrvatskih samouprava za približno 90.000 Hrvata. Ostale važnije manjine su još Armenci, Bugari, Srbi, Ukrajinci.