Takvi signali iz Bruxellesa, navodi vodeći slovenski list, "mogli bi uzrokovati dodatne teškoće proeuropskim demokratskim snagama u državama u regiji, osobito u BiH, gdje odbrojavaju još samo sate do izbora", navodi u svojoj ocjeni Rok Kajzer.
"Za sada se doduše radi samo o verbalnom zaustavljanju proširenja europske priče na problematični Balkan, na Kosovo, Makedoniju, Srbiju, te konačno i na Albaniju, ali to nije dobro. Te države naime iz nemirnog i nacionalističkog balkanskog parnog lonca vuče upravo perspektiva članstva u Europskoj uniji", zaključak je u komentaru "Dela".
Vodeći slovenski list navodi da, što se tiče Hrvatske, jest riječ o negativnom signalu izraženom u Barrosovim izjavama, ali da Hrvatska samo zbog toga ne treba biti posebno zabrinuta, jer su njeni veći problemi u priključenju Europskoj uniji u sporosti reformnih procesa, relativno slaboj potpori koju integracije imaju u hrvatskoj javnosti, te "nacionalističkim snagama" koje pokušavaju skrenuti s puta u EU reformirani i proeuropski HDZ.
Jedna od teškoća Hrvatske u bržem približavanju Europskoj uniji leži u tome što se ona tek 2000. godine otresla "politike izolacionizma", ocjena je komentatora.
Isto tako, vodeći slovenski list navodi da eventualno usporavanje procesa širenja EU neće negativno utjecati na slovensko-hrvatske odnose, koje vlada Janeza Janše već duže vremena vidi u perspektivi "europskog okvira".
"Iako Slovenija ima već izraženi interes da se Hrvatska što prije približi standardima Europske unije, neće biti štetnih posljedica (od Barrosove izjave i eventualnog usporavanja učlanjenja). Osim u slučaju kad bi se hrvatski problemi na području unutarnje i europske politike prenijeli na neriješena bilateralna pitanja", ocjena je vodećeg slovenskog lista.