Riječ je o jednoj od najgorih pandemija u povijesti čovječanstva koja je odnijela više žrtava nego Prvi svjetski rat. No, znanstvenici do danas nisu uspjeli ustanoviti zbog čega je baš virus H1N1 bio tako smrtonosan. Da bi rekonstruirali događaje iz 1918. znanstvenici su virusom španjolske gripe inficirali laboratorijske miševe nastavivši pratiti njihovu reakciju. Vjeruju da su pronašli neke odgovore koji bi mogli pomoći u "formiranju slagalice", što bi bez sumnje moglo biti od koristi u slučaju izbijanja potencijalne nove pandemijske gripe, prenosi Reuters.
Američki znanstvenici vjeruju da je pretjerana reakcija imunološkog sustava organizma kod gripe iz 1918. rezultirala na način da je on sam počeo uništavati vlastite stanice u velikom broju, što je gripu učinilo još smrtonosnijom. Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu "Nature" moglo bi, prema mišljenju znanstvenika biti od velike koristi u slučaju izbijanja potencijalne nove pandemijske gripe.
"Zaključili smo da je virus snažno aktivirao upalni proces u organizmu zbog čega je došlo do pretjerane upalne reakcije pa je virus bio pogubniji za organizam nego u drugim sličnim slučajevima", rekao je dr. John Kash sa Sveučilišta Washington u Seattleu koji je vodio istraživanje, prenosi BBC.
Američki su znanstvenici obnovili virus H1N1 kako bi što bolje razumjeli potencijalnu opasnost od "aktualnog ubojice", virusa H5N1 i uhvatili se u koštac s novim, čini se, sličnim problemom. "Razumijevanje načina na koji je djelovao virus španjolske gripe mogao bi nam pomoći u razvoju ciljanih terapija kojima bismo se mogli suočiti s drugim različitim tipovima patogenih infekcija, među kojima je i ptičja gripa", rekao je profesor zdravstvene zaštite sa Sveučilišta East Anglia Paul Hunter.
"Razlika između današnjeg virusa ptičje gripe i onoga koji je harao 1918. je u tomu što aktualni virus tek treba razviti sposobnost brzog širenja s jedne osobe na drugu, zbog čega su nam saznanja o španjolskoj gripi neprocjenjiva", kazao je prof. Hunter.