Taj je podatak iznio predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Darko Marinac, na predstavljanju ovogodišnjeg Izvješća o globalnoj konkurentnosti.
Vijeće smatra da je skok, ostvaren protekle godine, rezultat napora Vlade i drugih institucija usmjerenih na reformska područja, primjerice na obrazovanje, rekao je Marinac. Prema njegovom mišljenju, Vlada, bez obzira na predstojeće predizborno razdoblje, mora nastaviti s reformama.
Postignutim pomakom, s prošlogodišnjeg 64. na 51. mjesto, Hrvatska se približila tranzicijskim zemljama - Slovačkoj na 37., Mađarskoj na 41. i Poljskoj na 48. mjestu, dok su niže rangirani kandidati za ulazak u EU - Rumunjska (68.) i Bugarska (72.).
Indeks globalne konkurentnosti izrađuje Svjetski gospodarski forum, a njime je ove godine obuhvaćeno 125 zemalja. Hrvatska je uključena peti put zaredom.
Od devet "stupova" konkurentnosti, Hrvatska je najbolje plasirana po kriteriju 'Visoko obrazovanje i trening' (na 44. mjesto), 'Inovacije' (45.) i 'Tehnološka spremnost' (47.).
Kao najslabije pozicije Hrvatske ističu se subvencije za poljoprivredu (gdje smo na 110. mjestu), proračunski deficit (103. mjesto) te strana ulaganja i transfer tehnologije (106. mjesto).
Rezultati ankete provedene među gospodarstvenicima upućuju na slabosti kvalitete institucija, pa tako među tri najveća problema menadžeri navode neefikasnost javne uprave, korupciju i visoka porezna opterećenja.
Najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo, prema izvještaju Svjetskog gospodarskog foruma, ima Švicarska. Na drugom mjestu je Finska, a treća je Švedska.
Među prvih deset još su Danska, Singapur, SAD, Japan, Njemačka, Nizozemska i Velika Britanija. Najveći pad bilježi SAD, koji je s prvog pao na šesto mjesto.
MINISTAR ZNANOSTI PRIMORAC ZADOVOLJAN PLASMANOM HRVATSKE
Od devet stupova konkurentnosti Hrvatska je najbolje plasirana u visokom obrazovanju i treningu, inovacijama i tehnološkoj spremnosti što me čini neizmjerno sretnim, jer su sva ta tri najkonkurentnija stupa vezana uz moj resor, izjavio je Dragan Primorac, ministar znanosti obrazovanja i športa.
Primorac je napomenuo da prilikom sastavljanja izvješća za 2005. nisu uzete u obzir promjene u osnovnom (primjena HNOS-a) i srednjem obrazovanju (Nacionalni ispiti) te znanosti (Znanstvena i tehnologijska politika 2006. - 2010.) te da sljedeće godine očekuje pomak za još nekoliko mjesta nabolje.
Dodao je da je tim pokazano da obrazovanje predvodi promjene u Hrvatskoj te zahvalio Nacionalnom vijeću za konkurentnost kao Vladinu partneru koji je prepoznao sve napore koji se ulažu kako bi hrvatski sustav obrazovanja do 2010. postao najkonkurentniji u ovom dijelu Europe.