Nakon ustupanja dokaza, svaka zemlja bi procesuirala takav zločin u svojoj državi, a druga bi država, ako bi zaključila da je postupak proveden sukladno zakonima te države, obustavljala postupak kao presuđen, rekla je novinarima nakon sastanka ministrica pravosuđa Ana Lovrin.
Ministrica je pojasnila da Hrvatska Srbiji i obrnuto neće ustupati suđenja, nego dokaze. "Nakon što država provjeri da se postupak vodio kao što bi bilo i u matičnoj zemlji, onda odlučuje hoće li u svojoj zemlji zaključiti slučaj", rekla je.
Srpski ministar pravde rekao je da bi se tim sporazumom tehnički odredila suradnja dvaju odvjetništava, ustupanje predmeta i omogućavanje izvođenja dokaza.
"Postigli smo suglasnost, sporazum je dobar i on će riješiti ovo pitanje", rekao je Stojković. Dodao je da je njegovo ministarstvo dalo suglasnost i da bi sporazum mogao biti potpisan prije kraja godine.
Hrvatsko i srpsko ministarstvo pravosuđa dogovorili su takav način suradnje budući da obje zemlje imaju ustavne odredbe koje brane izručivanje svojih građana u druge zemlje.
Odgovarajući na novinarski upit o prijedlogu haške tužiteljice Carle del Ponte Europskoj uniji da se od Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije zatraži ukidanje takvih ustavnih odredbi, Lovrin je rekla da su našli način suradnje unutar ustavnih odredbi s ciljem privođenja ratnih zločinaca pravdi.
Novim sporazumom u tehničkom bi se smislu nadopunio postojeći sporazumom o suradnji državnih odvjetništva.
Ministri su razgovarali i o izravnoj suradnji sudova u građanskim stvarima i predmetima, te ubrzanju transfera osuđenih osoba.