sudjelovali su na Simpoziju o svemiru, obrani i europskoj sigurnosti od 19. do 22. rujna u Kourou u Francuskoj Gvajani na kojem se raspravljalo o iskorištavanju svemira u svrhu jačanja europske sigurnosti i obrane u Europi.
Potpredsjednik Sabora i voditelj Izaslanstva Mato Arlović i član saborskog odbora za obranu Jozo Radoš izjavili su u utorak na tiskovnoj konferenciji da osim što su imali priliku raspravljati o iskorištavanju svemira, također su imali mogućnost i posjetiti europski svemirski centar u Francuskoj Gvajani.
Taj centar, kako je rekao Arlović, primarno se koristi za civilne potrebe u razvoju i primjeni svemirske tehnologije: od meteorologije, telekomunikacija, navigacije, ali i za praćenje informacija koje su bitne za osiguravanje europske sigurnosti i obrane.
On je kazao da je na simpoziju, kojem su također nazočili predstavnici EU-a, istaknuto da Europa treba postići punu iskorištenost svemirske opreme kada se radi o telekomunikacijama, navigaciji, sistemu otkrivanja i sakupljanja određenih podataka koji su bitni za borbu protiv terorizma, protiv organiziranog kriminala, a osobito za borbu protiv krijumčarenja oružja i trgovine ljudima.
Arlović je izrazio zadovoljstvo što je Slovenija već postala članicom svemirskog programa, a svoje članstvo su najavili Rumunjska, Mađarska i Bugarska, jer taj program omogućuje zemljama članicama da koriste suvremena znanja i tehnologije i da po povoljnijim uvjetima mogu pristupiti iskorištavanju svemirskog prostora, među ostalim lansiranjem svojih satelita.
"Mi smatramo da Hrvatska treba razmotriti mogućnosti da i ona otvori mogućnost pristupanja tom programu, posebice kada postane punopravnom članicom EU-a", kazao je Arlović.
"Mi smo posebice naglasili da svemir treba biti prostor zajedničkog dobra..., da svemir ne bi smio biti prostor suprotstavljanja i konfrontiranja između sukobljenih strana na Zemlji. Kao zajedničko dobro treba poslužiti daljnjem razvoju civilizacije i tehnologije", istaknuo je Arlović.
Radoš je pojasnio novinarima da je Francuska Gvajana europski teritorij koji je najbliži ekvatoru pa se otamo, zbog veće obodne brzine Zemlje, s manjim snagama raketa mogu lansirati veći i teži sateliti. Prema njegovim riječima, to je jedina europska pogodna lokacija za lansiranje satelita, koji novim tehnologijama dobijaju sve širu i širu uporabu
"Što se Hrvatske tiče, mimo ovih građanskih potreba koje će sve više i više tražiti potporu satelita, treba naravno znati da Hrvatska u velikoj mjeri nije u stanju nadzirati primjerice svoj morski prostor i ako želimo u punoj mjeri pratiti što se događa na području našeg mora ... tu su sateliti upravo idealni. Hrvatska će svakako morati u budućnosti ili vrlo skoro promisliti koji oblik satelitskih usluga može i treba unajmiti da bi na pravi način mogla pratiti procese i štititi svoj teritorij, a posebice najosjetljiviji njegov dio, a to je obalni prostor", istaknuo je Radoš.