Po riječima potpredsjednika Saveza antifašističkih boraca Hrvatske Miljenka Benčića, ta događanja u Istri zauzimaju najslavnije i najsvjetlije mjesto u ukupnom povijesnom pamćenju Istre, a izraz su višestoljetne težnje za nacionalnim i socijalnim oslobođenjem od tuđinske vlasti i sjedinjenjem s maticom Hrvatskom.
"Upravo iz tog razloga mi antifašisti pozdravljamo Deklaraciju o antifašizmu koja je dobila potporu Hrvatskog sabora. Također Sabor je 25. rujna ujedno proglasio spomen-danom u Hrvatskoj što za našu državu predstavlja veliki civilizacijski iskorak", rekao je Benčić dodavši kako Deklaracija ne smije biti samo "dokument hrvatske legitimacije prema svijetu".
Ustvrdivši da je narod u Istri prvi u Europi osjetio fašistički teror, predsjednik SAB-a Hrvatske Krešo Piškulić rekao je kako su antifašisti svjedoci širenja neistine o tom pokretu.
"Ne prihvaćamo relativizaciju zločina zaraćenih strana u Drugom svjetskom ratu. Bez narodnooslobodilačkog pokreta i bez uloge Josipa Broza Tita Hrvatska ne bi s ostalim državama bivše Jugoslavije bila svrstana među zemlje pobjednice, već bi kao poražena strana doživjela osvetu bez ikakvih prava", ustvrdio je Piškulić.
Izrazivši nezadovoljstvo odnosom prema antifašistima, poručio je premijeru Ivi Sanaderu da konačno primi izaslanstvo antifašista i sasluša njihove zahtjeve, zatraživši ujedno i potporu predsjednika Stjepana Mesića.
Borislav Vučković, izaslanik predsjednika Stjepana Mesića koji je pokrovitelj proslave, poručio je kako predsjednik osobno nema nikakvih dvojbi kada je u pitanju antifašizam smatrajući ga ljudskim opredjeljenjem.
"Nakon užasa i strahota koje je uoči i tijekom Drugog svetskog rata Istri donio fašizam ne smije se nikada prepustiti zaboravu otpor tom zlu koji je postao zlatna stranica novije hrvatske povijesti", naglasio je Vučković.
Istarski župan Ivan Jakovčić rekao je kako se Istra danas gradi na temeljima antifašizma i događanja u rujnu 1943. dodavši pritom da se "zlo nije nikada rađalo u Istri".
"Zlo je uvijek dolazio izvana, sa sjevera i zapada u Drugom svjetskom rata te s istoka devedesetih godina. Stoga Istra neće nikada dopustiti pokušaje da se partizanski pokret izjednačava s ustaškim pokretom jer to jedno s drugim nema nikakve veze", naglasio je.
Skupu se, među ostalima, obratio i predsjednik Zveze borcev Slovenije Janez Stanovnik koji je istaknuo kako bi "granice između država trebale služiti zbližavanju i razumijevanju među narodima, a ne svađi i nerazumijevanju". Stoga je poručio hrvatskih i slovenskim političarima da u tom duhu riješe još uvijek otvorena pitanja na granici.