Monografija je predstavljena na Velesajmu jer je upravo Holjevčevom zaslugom on i otvoren godine 1956., rekao je u pozdravnoj riječi direktor ZV-a Davorin Spevec.
Monografija ima 28 poglavlja, a uredio ju je dr. Juraj Hrženjak, jedan od bliskih suradnika Većeslava Holjevca, koji je tom prigodom rekao da je Holjevac, rođeni Karlovčanin (1917.- 1970.), u povijest ušao ponajprije ključnom ulogom kao predsjednik Skupštine grada Zagreba, a zatim i kao pokretač ustanka na Kordunu i Baniji i kao narodni heroj.
Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić podsjetio je da je Holjevac bio jedan od najuspješnijih zagrebačkih gradonačelnika, koji je na toj dužnosti bio od 1952. do 1963., te glavni kreator odluke o prelasku Zagreba na desnu obale Save, gdje se od 1956. gradi Novi Zagreb.
Zagreb se, istaknuo je Bandić, Holjevcu teško može odužiti za sve ono najvrjednije što je učinio za grad, dodajući da mu je grad darovao jednu od svojih najljepših avenija i skulpturu ispred Mosta slobode koja simbolički oživljava njegovu viziju i ostvarenje Novog Zagreba.
Akademik Petar Strčić osvrnuo se na Holjevčevo djelovanje u Drugome svjetskom ratu i obnašanje važnih dužnosti nakon rata, a posebice na njegovo djelovanje u Zagrebu. Među ostalim, poznato je da je Holjevac jedan od utemeljitelja ondašnje Matice iseljenika Hrvatske. Većeslav Holjevac svojom je radnom energijom, inventivnošću i poznavanjem problema, visokim etičnim i moralnim odnosom prema ljudima uspio mobilizirati apsolutnu većinu Zagrepčana i tako Zagreb podići na razinu drugih europskih metropola.
Slavko Goldstein, dugogodišnji Holjevčev prijatelj, također je istaknuo kako je Holjevac bio istinski hrvatski nacionalist, što je pokazao kroz svoj javni život u obnašanju važnih dužnosti, a to se osjetilo i u njegovu partizanskom djelovanju, osobito vođenju ustanka na Kordunu. Bio je borac i graditelj, ostao je dosljedan u svojim odlukama, zauzimao se za to da politika ima svoju etiku, a to ga je i stajalo silaska s političke scene, rekao je Goldstein.
Monografija je opremljena fotografijama, u prvom redu onima o poslijeratnoj izgradnji Zagreba i o Holjevčevu ratnom razdoblju, te ima posebno poglavlje o njegovu vođenju Zagreba od godine 1952. do 1963.