Svoj dolazak na Harvard zajedno sa srbijanskim predsjednikom Borisom Tadićem, predsjednik Mesić ponudio je kao dokaz da se "stanje u regiji mijenja iz temelja".
Podsjetivši da je proces normalizacije odnosa izmedju Hrvatske i Srbije počeo prije 10 godina, Mesić je kazao kako su današnja vodstva dviju zemalja "zainteresirana za punu normalizaciju" u najboljem interesu njihove budućnosti i europske perspektive.
Kada je 2001. potpisao izjavu o načelima normalizacije s tadašnjim predsjednikom SRJ Vojislavom Koštunicom, to je odjeknulo kao senzacija, a izjavu je pozdravila i Bijela kuća, rekao je Mesić, te dodao kako se danas normalizacija provodi na dnevnoj osnovi.
Govoreći o tranziciji u Hrvatskoj, on je kazao kako se iz ranijeg polupredsjedničkog sustava s elementima autokracije danas prešlo u punu parlamentarnu demokraciju; kako se od demokracije na riječima prešlo na demokraciju na dijelu a od neprihvaćanja pomisli da bi Hrvat mogao počiniti ratni zločin do pune suradnje s Haškim sudom (ICTY).
Od izrazite nacionalne, pa i vjerske netrpeljivosti došlo je do stanja gdje su etnički obojeni incidenti sporadični i predstavljaju obični kriminal, kazao je Mesić, a od stanja bliskom ksenofobiji i konfrontaciji sa svijetom do otvorenosti i spoznaje o pripadanju tom svijetu, prvenstveno Europi. "Mi trebamo Europu zato i želimo postati članicom EU", rekao je.
Predsjednik je naglasio i kako se od ranije eurocentričnosti hrvatske vanjske politike danas prešlo na praksu suradnje sa svim zemljama sa svih kontinenata, čime je objasnio i svoje nedavno sudjelovanje na summitu Pokreta nesvrstanih u Havani.
Medju najveće izazove koji stoje pred Hrvatskom idućih godina, predsjednik Mesić je uvrstio: daljnji doprinos miru i stabilnosti u regiji, doprinos naporima ustavnih reformi u BiH na temeljima Daytonskih sporazuma i prema jačanju središnje države u modelu pune ravnopravnosti tri konstutivna naroda, nastavak pune suradnje s ICTY-em i nastavak suđenja za ratne zločine pred hrvatskim sudovima, suočavanje s punom istinom o prošlosti u interesu izgradnje čvrstih temelja...nove arhitekture odnosa u regiji.
Suzbijanje euroskepticizma i izolacionističkih tendencija, predsjednik Mesić također je ubrojio među buduće hrvatske izazove.
Zaključivši kako je regija jugoistočne Europe "na dobrome putu", izrazio je vjeru u zrelost većine građana i odgovornost njihovih izabranih predstavnika kojim povjeravaju upravljanja državama i formuliranje nacionalnih politika.