Hrvatska će, srednjoročno gledano, biti iznimno važna raskrsnica energetskih pravaca koji će povećati sigurnost opskrbe ne samo Hrvatske i jugoistočne Europe, već i šireg područja Europske unije, istaknuo je Vukelić na konferenciji održanoj u sklopu Jesenskog međunarodnog zagrebačkog velesajma i 4. Međunarodnog sajma energetike.
Konferencija je okupila oko 250 sudionika, predstavnika domaćih i inozemnih institucija, primjerice Europske komisije i Euroelectric-a iz Bruxellesa, Energy Controla iz Beča.
I u Hrvatskoj je, kao i u zemljama EU, prisutan trend smanjenja udjela domaćih izvora energije. Udio domaćih izvora u Hrvatskoj se u posljednjih deset godina smanjio sa oko 65 na 50 posto, kazao je ministar Vukelić.
Stoga i domaći i inozemni stručnjaci u strategijama razvoja energetskog sektora ističu značaj energetske sigurnosti, otvaranja novih dobavnih pravaca, te potrebe diverzifikacije energetskih izvora, a veliku pažnju posvećuju i regionalnoj suradnji.
Sigurnost opskrbe, konkurentnost i zaštitu okoliša kao tri osnovne točke energetske politike u budućnosti, istaknuo je i Cristobal Burgos iz Europske komisije.
Sudionicima skupa predstavio je i osnovne naznake tzv. Zelene knjige, najnovijeg stručnog materijala Europske komisije u kojem se kroz sinergiju svih u Europi želi povesti briga o sigurnosti opskrbe energentima u budućnosti.
Neke od osnovnih točaka tog dokumenta su solidarnost između država, briga o zaštiti okoliša, diverzifikacija, mix energenata u kojem su, kaže Burgos, sve opcije za električnu energiju otvorene, uključujući i nuklearnu energiju.
Govoreći o liberalizaciji tržišta električne energije, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Ivan Mravak rekao je da su u početku tog procesa cijene snižene, ali su poslije, zbog raznih naknada, porasle. Ti trendovi, kaže, čekaju i Hrvatsku i tržišta jugoistočne Europe.
U privatizaciji pak elektroenergetskog sustava nema jedinstvenog modela, u nekim europskim zemljama te su tvrtke ostale u većinskom vlasništvu države, a u drugima država uopće nije prisutna.
U HEP-u smatraju da je Zakon o privatizaciji HEP-a iz 2002. dobar, iako bi ga, vjerojatno, s obzirom na promjene u društvu, trebalo donekle doraditi. Zakonom je predviđeno da se sedam posto dionica HEP-a bez naknade prenese Fondu hrvatskih branitelja, sedam posto pod povoljnijim bi uvjetima mogli kupiti zaposlenici i bivši zaposlenici HEP-a, 15 posto dionica išlo bi u javnu ponudu, na prodaju na tržištu kapitala bilo bi ponuđeno 20 posto, a država bi do ulaska Hrvatske u EU zadržala 51 posto vlasništva, objasnio je Mravak.
(Hina) xbn yds