Izloženo je 76 djela, nastalih od 800. do 1300. godine, a obuhvaćaju razdoblje dvaju stilskih pravaca - predromanike i romanike u Hrvatskoj.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin istaknula je kako je izložba svojom umjetničkom građom toliko značajna da pruža mogućnost sagledavanja objedinjene srednjovjekovne umjetničke riznice. Ta riznica, inače razasuta tlom Hrvatske, toliko je rijetka i jedinstvena da je nezaobilazna na hrvatskoj izložbenoj sceni. Na onoj europskoj, kojoj također pripada, pokazala bi koliko je već u svojim počecima hrvatska umjetnost bila prožeta duhom i dahom europskih strujanja, dodala je Kusin.
Autor izložbe dr. Nikola Jakšić istaknuo je da je za početak izložbe uzeta 800. godina, jer u toj godini Karlo Veliki postaje car što stvara veliku prekretnicu o europskoj povijesti. To je vrijeme kada se na prostoru Europe susreću dva susjedna imeprija, istočno i zapadno, pa je hrvatska povijest najneposrednije vezana uz te događaje. Istaknuo je ulogu moćnih zapadnih vladara, jačanje evangelizacije i kršćanstva, a što je najbolje posvjedočeno u djelima koja su nastala u kamenu. Izložba pruža i bogate izloške grobnih nalaza, crkvene interijere, slikarstvo, kiparstvo, te crkvene knjige.
Jakšić je istaknuo kako je u Hrvatskoj vrlo rano pokazana i skrb za očuvanje kulturne baštine i to na primjeru crkve sv. Marije, koja pripada benediktinskom samostanu u Zadru. Napomenuo je da i kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj izgrađena svijest o baštini, a ova izložba na pravi način to pokazuje.
Njezinim postavljanjem nastoji se upozoriti javnost na kvalitetu baštine te njezinu slikovnu vrsnoću koja se može mjeriti s područjima zapadnije, južnije i sjevernije od Hrvatske, dodao je Jakšić.
O važnosti izložbe govorio je i predsjednik Vijeća za kulturu i kulturna dobra Hrvatske biskupske konferencije, dubrovački biskup Želimir Puljić rekavši da je znakovito što se izložba dogovarala u tijeku pregovora države Hrvatske i Europske unije. Istaknuo je da je Crkva stoljećima surađivala s umjetnicima na različitima područjima duha i stvaralaštva,
Izložbu je u ime ministra kulture otvorila pomoćnica Branka Šulc istaknuvši da izložba svjedoči o snažnoj ucjepljenosti hrvatskog srednjovjekovlja u europsko područje, odnosno pokazuje čvrstu povezanost s Europom.
Romanička umjetnost pokazuje i snažnu homogenost odnosno mnogostrukost spomenika kulture kojima, kazala je Šulc, predstoje daljnja istraživanja, očuvanje vjerodostojnosti i daljnje prezentiranje javnosti.
Među vrijednim izlošcima su reklikvijar sv. Anselma iz Nina, kameni reljefi na plutejima oltarnih pregrada iz crkve sv. Nediljice u Zadru i krstionice splitske katedrale sv. Duje s likom hrvatskog kralja Petra Krešimira IV.
Na izložbi su i vrhunski iluminirani pergameni evanđelistara iz zagrebačke Metropolitanske zbirke te iz splitske riznice sv. Duje, Biblija sacra iz dubrovačkog dominikanskog samostana, bjelokosni plenarij iz riznice zagrebačke katedrale, arhitektonski ulomci iz Rudine, istarska slikana raspela te posebno štovane slike Gospe Žnjanske, Gospe Sustjepanske i Gospe od zvonika iz Splita.
Izložba, koja se održava pod pokroviteljstvom hrvatske Vlade, bit će otvorena do 26. studenoga, a na otvorenju, među brojnim uzvanicima, nazočilo je i desetak hrvatskih biskupa.