Veterinar Škrtić obratio se Ministarstvu poljoprivrede jer smatra da Ministarstvo kulture, nadležno za zaštitu vuka kao ugrožene vrste, unatrag dvije godine nije uspostavilo sustav zaštite vuka siguran za ljude.
Oba ministarstva sada imaju, među ostalim, i 15 zapisnika o napadu vukova na pse u dvorištima mještana, kojima se dokazuje da je vuk napao, rastrgao i pojeo najmanje 15 pasa na lancima.
Događaje je svaki put potvrdio i vještak Ministarstva kulture Dražen Matičić.
Veterinar Škrtić kaže da je unatrag dvije godine bilo ukupno 28 prijava, ali da neke nisu bile pravodobne ili cjelovite. Zbog toga je "službeni podatak da su u protekle dvije godine u Generalskom Stolu, Dobrenićima, Erdelju, Dugoj Gori, Mateškom Selu i Donjim Dubravama vukovi imali 15 krvoločnih napada, od čega od 1. lipnja do 2. rujna ove godine čak pet", rekao je za Hinu Škrtić.
Napomenuo je da su se čak četiri napada ove godine dogodila ne oko 500 metara od škole u Generalskom Stolu, što znači da nije samo riječ o naselju, već i o općinskom središtu.
Škrtić je do sada kontaktirao s Odjelom za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti Ministarstva kulture, ali je, kako kaže, stekao dojam da njih brine samo to hoće li vlasnicima pasa biti nadoknađena šteta od 700 kuna za mješance ili 3000 kuna za rasne pse, pa kaže da ljubitelju kućnih ljubimaca nikakav novac nije naknada za pretrpljenu bol, te da su zbog učestalosti napada mještani prestrašeni.
Osim toga, Škrtić kao veterinar zna da je pas vuku poslastica i laka meta ako je na lancu, ali tvrdi da to što još nije stradao čovjek ne znači da uskoro i neće. Roditelji više ne mogu bezbrižno čekati da se djeca sama vrate iz škole, već zbog vukova odlaze po njih.
Činjenica da je vuk zaštićena divlja vrsta, te da je za njihov odstrel kazna čak 40.000 kuna, ne znači da "ljudi neće sami uzeti u ruke rješavanje problema previše narasle vučje populacije, tako da se guranjem problema pod tepih ne štite, nego ugrožavaju vukovi", smatra Škrtić.
Smisao je zaštite vuka, stoji na internetskoj stranici Odjela za očuvanje biološke i krajobrazne raznolikosti, da se "očuva i unaprijediti postojeća biološka i krajobrazna raznolikost u Hrvatskoj i pokušava vratiti dio izgubljenih svojti i staništa, gdje je to moguće i opravdano". Također je propisano da će se Strategija i akcijski plan zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti iz 1999. stalno "usklađivati s odgovarajućim međunarodnim aktivnostima, imajući u vidu činjenicu da je nacionalna biološka i krajobrazna raznolikost jedinstveni i nenadoknadivi dio sveukupne globalne raznolikosti"
Dolazi zima i sezona bjesnoće koja se u Generalskom Stolu povremeno pojavljuje svake godine od 1983. Kada vuk pojede zaraženog psa ili mačku i sam oboli, ništa ga neće spriječiti da rastrga i čovjeka. To je sasvim moguće i bez bjesnoće, ako bude oštra i duga zima s puno dugotrajnog snijega", kaže Škrtić i dodaje da je "jedino rješenje da se vukovi pravodobno izmjeste i ograniče, jer zaštita vukova ne može ići na uštrb sigurnosti mještana".