Taj list dodaje, rezimirajući izjave svojih sugovornika, da "za sada u međunarodnoj zajednici postoji razumijevanje za potrebu Srbije da barem istakne teritorijalne pretenzije na Kosovo, jer je procijenjeno da to ne može utjecati na daljni tijek pregovora o statusu".
Dok ministar vanjskih poslova Srbije Vuk Drašković tvrdi da "nema te sile koja će natjerati vlasti u Srbiji na priznavanje neovisnosti Kosova", bivši veleposlanik SAD u Beogradu William Montgomery za "Blic" je rekao da će Beograd morati priznati Kosovo želi li da Srbija bude članica EU.
Da je to stajalište o kojemu se govori potvrđuje i bivši ministar vanjskih poslova SRJ Goran Svilanović, sada dužnosnik Pakta za stabilnost.
Reakcija Srbije i tvrdnja "Kosovo je naše" očekivana je u međunarodnoj zajednici, koja odavno ne smatra Srbiju ravnopravnim partnerom, tvrdi za "Blic" analitičar Obrad Kesić.
"Amerika smatra da Srbija govori jedno, a radi drugo. Postoji procjena da je ovo pokušaj kako bi Srbija ojačala pozicije u pregovorima i dobila još neki ustupak", kaže Kesić osvrćući se na zaključke srbijanske skupštine o pisanju novoga ustava u kojemu bi se Kosovo tretiralo kao sastavni dio zemlje.
Po njegovu mišljenju, stajalište srbijanskog pregovaračkog tima da se Srbija protivi vezivanju rješenja statusa Kosova za suradnju s Haagom ili članstvom u EU različito će biti prihvaćeno u Washingtonu i Bruxellesu. "SAD i dalje smatra da je Srbija spremna trgovati s Kosovom. Tek kada dođe do Ahtisaarijeve ponude 'uzmi ili ostavi', shvatit će da toga neće biti. U EU, međutim, većina diplomata shvaća da bi vezivanje Haaga ili članstva u EU za pitanje Kosova samo povećalo broj ljudi u Srbiji koji su protiv europskih integracija, zaključuje Kesić.