Vruća i suha klima uz obalu Sredozemlja mogla bi se proširiti na sjever Europe, ocjenjuju švicarski autori studije objavljene u britanskom tjednom časopisu Nature.
Ta bi promjena mogla "mehanički pozitivno djelovati" na središte i na istok Europe i gurnuti ta područja u začarani krug, s većim isparavanjem tla i pojačanim lučenjem vlage iz bilja zbog porasta temperatura.
U vlažnim područjima, vruć zrak bi trebao potaknuti oborinski ciklus i tako povećati rizik od poplava.
Naprotiv, na područjima sa sušom klimom, vlaga iz tla i bilja brže će se oslobađati i time će se sve više smanjivati mogućnost hlađenja atmosfere, pa će vrućine doći do izražaja.
Taj će proces biti to zamršeniji što će se i sama vegetacija promijeniti zbog zatopljenja klime, a listopadne šume će postupno ustupiti mjesto biljkama prilagođenim vrućoj i suhoj klimi, što će djelovati na razmjenu između vlažnog zraka i atmosfere.
Studija se temelji na izradi informatičkih modela pomoću kojih se mogu predvidjeti učinci vlage na tlo na karti Europe, s rezolucijom gotovo dvostruko jačom od ranijih modela, rekla je za AFP Sonia Senevirante sa švicarskog Saveznog instituta za tehnologiju.
Više europskih zemalja pogodile su katastrofalne poplave u 2002. i u 2003., a čitav je kontinent bio izložen valu žestoke vrućine koji je pokosio 35.000 ljudi.