WASHINGTON
Američki predsjednik George W. Bush priznao je u srijedu da je CIA u inozemstvu imala tajne zatvore u kojima je ispitivala osumnjičenike za terorizam, od kojih su četrnaestorica prevezena u američki vojni zatvor u Guantanamu, na Kubi. Bush je također odlučno stao u obranu zatvaranja i ispitivanja osumnjičenika za terorizam i rekao da CIA s njima postupa humano i da ih ne zlostavlja. "Da nije tog programa, naša obavještajna zajednica vjeruje da bi al-Qaida i njezini saveznici uspjeli izvesti još jedan napad na američki teritorij. Dajući nam informacije o planovima terorista koje nismo mogli dobiti na drugi način, ovaj je program spasio živote nedužnih ljudi", rekao je Bush u govoru u Bijeloj kući. Bush je izjavio da je 14 osumnjičenika koje je CIA zatočila u inozemstvu, prevezeno u Guantanamo gdje će im suditi vojna povjerenstva koja bi američki Kongres trebao utemeljiti. Bush nije htio reći gdje su bili CIA-ini zatvori, ali prema nekim informacijama riječ je o istočnoj Europi. Ti su zatvori doveli do napetosti između SAD-a i nekih europskih zemalja, gdje su zrakoplovi CIA-e neovlašteno slijetali u više navrata kako bi prevezli osumnjičenike u zemlje koje dopuštaju njihovo zlostavljanje.
WASHINGTON
Srbijanski predsjednik Boris Tadić počeo je u srijedu trodnevni posjet Sjedinjenim Državama i tom prigodom izjavio da će Srbija braniti Kosovo svim pravnim sredstvima, javila je agencija Tanjug. "Srbija želi kompromisno rješenje za Kosovo, vodeći računa o svim stanovnicima u toj pokrajini", rekao je Tadić tijekom sastanka sa skupinom američkih senatora u Washingtonu. Ujedno je ih je izvijestio da će Srbija nastaviti pregovarati o budućnosti Kosova, braneći svoja prava i interese svim pravnim sredstvima. "Ne želimo nikakvo nasilje na Kosovu", poručio je Tadić i naglasio da su demokratske institucije Srbije jamstvo takve politike. Istaknuo je da Srbija želi takvo rješenje za Kosovo koje će biti doprinos stabilnosti i Srbije i čitave regije. Tadić se u četvrtak sastaje s američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, američkim potpredsjednikom Dickom Cheneyjem i ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom.
KAIRO
Glavni tajnik Arapske lige Amr Musa rekao je da su arapske zemlje na svom skupu u srijedu odlučile zatražiti pravo na nuklearnu energiju. Odluka je donesena u vrijeme napetosti zbog nuklearnog pitanja u regiji, dok SAD optužuje Iran da posjeduje tajni program za proizvodnju atomskog oružja, a arapske zemlje tvrde da Izrael već predstavlja takvu prijetnju. "Arapske zemlje, članice Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, odlučile su iskoristiti pravo koje im pripada i radi kojega su zaključile ugovor, kako bi nuklearnu energiju rabile u mirnodopske svrhe", rekao je Musa na susretu ministara vanjskih poslova Arapske lige u kojoj su zastupljene 22 arapske vlade, od Maroka do Perzijskog zaljeva. Musa je pozvao arapske zemlje da pristupe osnivanju ustanova i postrojenja nužnih za nuklearno istraživanje. Sličan je poziv uputio već ranije, pozivajući se na okolišne i gospodarske razloge. Većina arapskih zemalja smatra američku i europsku hajku na Iran licemjernom, dok Izrael odbija prihvatiti međunarodne nuklearne inspektore i navodno posjeduje dvjestotinjak nuklearnih bojevih glava, piše Reuters.
TEHERAN
Glavni iranski pregovarač Ali Laridžani sastat će se u četvrtak u Španjolskoj s visokim predstavnikom EU za vanjsku politiku i sigurnost Javierom Solanom, izvijestila je u srijedu iranska državna televizija. Ranije je objavljeno da se sastanak Laridžani-Solana, do kojeg je trebalo doći jučer u Beču, odgađa za nekoliko dana. Taj bi sastanak trebao biti posljednji pokušaj da se utvrdi postoje li zajednički temelji za početak pregovora Irana i predstavnika šest država koje ga pokušavaju nagovoriti da ograniči svoj nuklearni program. Iranska državna televizija je javila da je Laridžani otputovao u Španjolsku i da će u četvrtak razgovarati sa Solanom. Iz Solanina ureda informacija o sastanku zasad nije potvrđena.
JERUZALEM
Zračna i pomorska blokada koju je Izrael nametnuo Libanonu ukinut će se u četvrtak u 17.00 sati po srednjoeuropskome vremenu, priopćio je ured izraelskog premijera Ehuda Olmerta. "Odlučeno je da će u četvrtak u 18.00 sati po mjesnom vremenu (17.00 sati po srednjoeuropskom) Izrael napustiti svoje položaje s kojih je kontrolirao libanonske luke i istodobno će se na njima rasporediti međunarodne snage", piše u priopćenju. Zračna i pomorska blokada uvedena je 13. srpnja, dan nakon izbijanja rata između Izraela i libanonskog Hezbollaha. Blokada je bila na snazi unatoč prekidu neprijateljstva 14. kolovoza, sukladno rezoluciji 1701 UN-ova Vijeća sigurnosti. Rezolucijom se predviđalo i ukidanje blokade. Odluka o ukidanju blokada donesena je pošto su američka državna tajnica Condoleezza Rice i glavni tajnik UN-a Kofi Annan "u utorak i u srijedu ujutro izvijestili premijera Olmerta da su međunarodne snage spremne preuzeti nadzor nad libanonskim pomorskim i zračnim lukama", dodaje se u priopćenju. Izrael je ukidanje blokade uvjetovao uvođenjem embarga radi sprječavanja krijumčarenja oružja za Hezbollah.