Iskazan u eurima, hrvatski je izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine iznosio 4,6 milijardi eura, a uvoz 9,8 milijardi eura.
Tako je do kraja srpnja ove godine manjak u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom premašio iznos od 38 milijardi kuna, odnosno 6,45 milijardi dolara ili 5,2 milijarde eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila niskih 46,8 posto.
U odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u razdoblju od početka siječnja do kraja srpnja hrvatski je izvoz izražen u kunama povećan za 16,7 posto, a izražen u dolarima za 15 posto. Uvoz je pak rastao po stopi od od 14,9 posto, kada je izražen u kunama, odnosno 13,3 posto u dolarima.
Od ukupnog iznosa izvoza u prvih sedam mjeseci ove godine na redoviti se izvoz odnosilo 58,8 posto ili 3,3 milijarde dolara, što je za 22,6 posto više prema istom razdoblju 2005. godine.
Na izvoz nakon unutarnje proizvodnje (sustav odgode plaćanja carine) odnosilo se 36,1 posto izvoza u tom razdoblju ili 2 milijarde USD, što je za 1 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Redoviti uvoz prevladava i u ukupnom iznosu hrvatskog uvoza u prvih sedam mjeseci ove godine, sa 88,2 posto, odnosno 10,7 milijardi USD ili 13,7 posto više nego u prvih sedam mjeseci lani.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, u tom je razdoblju najviše povećan uvoz, ali i izvoz energije. Taj je uvoz povećan za 24,3 posto, na 1,92 milijarde USD, a izvoz za 39,4 posto, na 848,75 milijuna USD.
Promatrano pak prema djelatnostima, najveći se dio uvoza i izvoza odnosio na prerađivačku industriju, koja je do kraja srpnja ove godine ostvarila izvoz veći od 5,2 milijarde USD (rast za 12,3 posto), ali je i uvezla roba u vrijednosti od većoj od 10,3 milijarde USD (13,1 posto više nego lani).
Unutar prerađivačke industrije, vrijednosno se najveći izvoz u prvih sedam mjeseci ove godine odnosi na proizvodnju ostalih prijevoznih sredstava, odnosno brodogradnju, i to u iznosu nešto većem od 693 milijuna USD, što je za 30,8 posto više u odnosu na vrijednost izvoza iz istog razdoblja lani.
Istodobno je izvoz u proizvodnji naftnih derivata povećan za 28,4 posto, na 558 milijuna USD, dok je na trećem mjestu kemijska industrija, sa 476,4 milijuna USD izvoza i rastom od 1,8 posto prema istim lanjskim mjesecima. Izvoz proizvodnje hrane i pića je pak povećan za 24,6 posto te je iznosio 475 milijuna USD.
Privremeni podaci DZS-a pokazuju i da je Hrvatska do kraja srpnja najviše uvezla strojeva i transportnih uređaja, i to za više od 4 milijarde USD ili 12,8 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Od tog se iznosa značajan dio, odnosno više od 1,18 milijardi USD (rast za 11 posto), odnosni na uvoz cestovnih vozila.
Strojevi i transportni uređaji čine i najveći dio izvoza u tom razdoblju, i to sa 1,64 milijarde USD, što je za 12,9 posto više u odnosu na prošlu godinu.
Najznačajniji vanjskotrgovinski partner Hrvatske i u ovom su razdoblju zemlje Europske unije, na koje se odnosi gotovo 66 posto izvoza (3,74 milijarde USD) te 65,8 posto ukupnog uvoza (8 milijardi USD).
Pojedinačno tradicionalno predvodi Italija, u koju je izvezeno roba u vrijednosti 1,4 milijarde USD (rast za 28,2 posto prema lani), a iz koje je uvezeno roba za više od 2 milijarde USD (rast od 17,9 posto).
Po vrijednosti hrvatskog izvoza u prvih je sedam mjeseci slijedi Bosna i Hercegovina, u koju je izvozu povećan za 3,7 posto, na više od 666 milijuna USD. Izvoz u Njemačku je pak povećan za 13,5 posto, na 611,46 milijuna USD.
Po vrijednosti uvoza, sa 1,77 milijardi USD ili 11,4 posto većoj nego u isto vrijeme lani, na drugom je mjestu Njemačka, dok je treća Rusija, iz koje je uvezeno roba za 1,17 milijarde USD ili 31,4 posto više nego u prvih sedam mjeseci lani.