Baza bi obuhvaćala osnovne podatke o sumnjivoj osobi kao i šire oznake poput religijske pripadnosti, pripadnosti političkim organizacijama kao i o kretanjima i posjedovanju oružja.
Dosadašnja praksa odvojenih baza podataka policije i tajnih službi našla se na udaru kritika nakon napada na Sjedinjene Američke Države 2001. Pokrajinski uredi i ostala pravosudna tijela poput policije, carine, ureda za zaštitu ustavnog poretka nisu dosad međusobno razmjenjivali podatke o sumnjivim osobama zbog čega je dolazilo do zastoja u važnim istragama.
Kritičari jedinstvene baze podataka najveći problem vide u mogućoj povredi Ustavom zaštićene striktne podjele rada policije i tajnih službi. Zbog loših povijesnih iskustava iz razdoblja vladavine nacionalsocijalizma kada su policija i tajna služba zajedno djelovale unutar zloglasnog Gestapoa, ustavnim odredbama se željela spriječiti zloporaba tih tijela.
Zakon o jedinstvenoj bazi podataka je, kako je naglasio ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schaeuble, već pripremljen i trebao bi biti bi donijet već ove jeseni.