ZAGREB - Hrvatska Vlada uputit će Haškom sudu pisma kojima traži da se Hrvatska kao prijatelj Suda uključi u procese protiv generala Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, te u proces protiv šestorice Hrvata iz BiH, najavio je u petak premijer Ivo Sanader. U tim pismima Vlada će tražiti status prijatelja Suda "jer se ne možemo složiti niti možemo prihvatiti kvalifikacije iz optužnica koje govore o zločinačkom pothvatu, rekao je premijer na početku današnjeg otvorenog dijela sjednice Vlade". Ono što nam je neprihvatljivo pobijat ćemo u formi prijatelja Suda, istaknuo je Sanader. Kako pisma ne mogu biti javno objavljena, Sanader je najavio da će ih Vlada razmotriti na zatvorenom dijelu današnje sjednice.
LAPPEENRANTA - Europska unija i dalje se zauzima za nastavak razgovora s Teheranom vezi s iranskim nuklearnim programom, smatrajući da još nije vrijeme za uvođenje sankcija. "EU smatra da treba dati prednost diplomaciji", izjavio je finski ministar vanjskih poslova Erkki Tuomioja, koji predsjedava dvodnevnim neformalnim sastankom ministara vanjskih poslova EU-a u finskom gradu Lappeenranti. I povjerenica za vanjske poslove Europske komisije Benita Ferrrero-Waldner izjavila da EU "želi diplomatsko rješenje i otvorene komunikacijske kanale s Teheranom". Iran je odbacio zahtjev UN-a da do 31. kolovoza prestane s aktivnostima obogaćivanja urana.
SARAJEVO - Prvi dan rujna označio je službeni početak predizborne kampanje u Bosni i Hercegovini, mjesec dana uoči provedbe općih izbora zakazanih za 1. listopada. Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) političkim strankama i kandidatima upućen je poziv da predstojeće razdoblje iskoriste kako bi poslali pozitivne poruke potencijalnim biračima te da se suzdrže od uporabe jezika mržnje i isticanja uvredljivih simbola. Na ovogodišnjim općim izborima, na kojima pravo glasa ima 2,7 milijuna građana BiH, sudjelovanje je prijavilo 36 stranaka, osam stranačkih koalicija i 12 neovisnih kandidata. Po šest kandidata naći će se u utrci za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva, dok će se za mjesto srpskog predstavnika u državnom vrhu natjecati jedanaest.
ATENA - Grčka je u petak preuzela rotirajuće predsjedanje Vijećem sigurnosti UN-a za mjesec rujan, usred međunarodnih tenzija zbog spornih nuklearnih programa Irana i Sjeverne Koreje te krhkog primirja između Izraela i Libanona. Iranski izaslanik Mohamad Nahavandian već je u četvrtak razgovarao u Ateni s grčkom ministricom vanjskih poslova Dorom Bakoyannis, pokušavajući smiriti tenzije te pozvao na sveobuhvatnu suradnju umjesto postavljanja ultimatuma i rokova. Grčka, naime, predstavlja neslužbeni komunikacijski kanal između Irana i SAD-a. U rujnu će Vijeće sigurnosti također raspravljati i o budućem statusu Kosova.
GAZA - Palestinski militanti su ispaljivali rakete ručne izrade na Izrael u petak suprotstavljajući se tako posljednjem pozivu palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa da prekinu napade. Izraelska vojska je objavila da su dvije ili tri rakete pale na pustinju Negev u južnom Izraelu nakon što ih je pet pogodilo izraelski teritorij u četvrtak. U oba napada nije bilo ozlijeđenih. Ranije ovaj tjedan Abas je kritizirao palestinske militante jer nastavljaju ispaljivati rakete na izraelska pogranična područja, istaknuvši kako to Izraelu daje izgovor da gađa Gazu.
STOCKHOLM - Nakon što je na donatorskoj konferenciji u Stockholmu prikupljena gotovo milijarda dolara za pomoć Libanonu, organizatori se nadaju da će države i organizacije biti jednako velikodušne i u petak na sastanku o humanitarnoj krizi u Gazi. Predstavnici oko 50 država i organizacija koji su sudjelovali na konfrenciji za Libanon ostali su u Stockholmu kako bi kasnije tijekom dana razmotrili položaj Palestinaca koji se, kažu organizatori, značajno pogoršao dok se svijet bavio sukobom Izraela i Libanona. "Dok je pozornost međunarodne zajednice bila usmjerena na Libanon, situacija u Gazi se pogoršala", rekao je Jan Egeland, šef humanitarnih operacija UN-a.
TEHERAN - Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad izjavio je u petak da Iran "neće popustiti ni pedlja" kada je riječ o njegovu pravu na nuklearnu energiju, u svojoj prvoj izjavi dan nakon isteka roka koji mu je postavilo UN-ovo Vijeće sigurnosti da prekine obogaćivati uran. "Neprijatelji moraju znati da iranski narod čvrsto stoji u obrani svog prava i neće popustiti ni pedlja što se tiče prava na nuklearnu energiju", rekao je predsjednik u javnom govoru. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) zaključila je u četvrtak u svom izvješću da Iran nije ispunio zahtjev Vijeća sigurnosti da prekine obogaćivati uran, zbog čega mu treba uvesti sankcije.
PARIZ - Iran se ne plaši moguće vojne intervencije kojom bi ga se htjelo natjerati da prekine obogaćivati uran i "kadar je obraniti se i sučeliti se bilo kakvom prijetnjom", kazao je u petak iranski veleposlanik u Francuskoj Ali Ahani. Odgovarajući na pitanje radija France-Info plaši li se Iran američkog napada koji bi ga natjerao da popusti, Hani je rekao da Teheran "nije nimalo zabrinut, premda nastojimo da se stvari riješe pregovorima i diplomatskim putom". "No budu li oni (SAD) išli u tom pravcu, morat ćemo se braniti", rekao je dodavši da je Iran "u stanju obraniti se i suočiti s bilo kakvom prijetnjom", dodao je.
TOKIO - Japan želi pričekati i vidjeti daljnji razvoj događaj u vezi s iranskom nuklearnom krizom prije nego se donese bilo kakva odluka o nametanja sankcija, izjavio je ministar vanjskih poslova Taro Aso. Aso je na konferenciji za novinare kazao da će Japan pričekati sastanak idući tjedan između iranskih i europskih pregovarača prije nego zauzme stajalište, prenijela je agencija Kyodo. Aso nije rekao hoće li Tokio nametnuti sankcije Iranu, dodavši samo da Japan namjerava aktivno sudjelovati u raspravi kao član Vijeća sigurnosti.
MOSKVA/ZAGREB - Ruski ministar vanjskih poslova izjavio je u petak, reagirajući na izvješće IAEA o iranskom nuklearnom programu, da se međunarodni sporovi trebaju riješavati dijalogom a ne sankcijama. "Uzimajući u obzor prošla iskustva ne možemo se složiti sa sankcijama koje uvijek vode lošem ishodu", rekao je Sergej Lavrov u govoru na moskovskom Institutu za međunarodne odnose. "Postoje zemlje čija politika izaziva dvojbe i neslaganja, no svi živimo u jednom svijetu i takve zemlje moramo privoliti na dijalog, a ne ih izolirati i izložiti sankcijama", dodao je šef ruske diplomacije.
ZAGREB - Rusija obilježava u petak drugu godišnjicu početka talačke krize i masakra u školi u Beslanu na jugu zemlje u kojem su život izgubile 332 osobe od kojih 186 djece, javljaju ruski mediji. Kolone ljudi od jutra posjećuju polusrušenu zgradu škole koja je u protekle dvije godine postala spomenikom žrtvama napada. Počast žrtvama došli su odati i predstavnici ruske pravoslavne crkve i velika skupina djelatnika Savezne službe sigurnosti.