Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH (SIP) političkim strankama i kandidatima upućen je poziv da predstojeće razdoblje iskoriste kako bi poslali pozitivne poruke potencijalnim biračima te da se suzdrže od uporabe jezika mržnje i isticanja uvredljivih simbola.
Na ovogodišnjim općim izborima, na kojima pravo glasa ima 2,7 milijuna građana BiH, sudjelovanje je prijavilo 36 političkih stranaka, osam stranačkih koalicija i 12 neovisnih kandidata.
Po šest kandidata naći će se u utrci za hrvatskog odnosno bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, dok će se za mjesto srpskog predstavnika u državnom vrhu natjecati čak njih jedanaest.
Unutar hrvatskog glasačkog tijela najzanimljivija utrka vodit će se između Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i HDZ 1990., stranke koju je ranije ove godine utemeljila skupina bivših "izvornih" HDZ-ovaca predvođenih Božom Ljubićem.
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović (na fotografiji) izjavio je, uoči označavanja početka predizborne kampanje, kako je uvjeren da će njegova stranaka dobiti glasove uvjerljive većine hrvatskog biračkog tijela u BiH.
"Sve ispod 60 posto unutar hrvatskog biračkog tijela smatrat ću neuspjehom. Vjerujem da će Ivo Miro Jović biti hrvatski član Predsjedništva BiH", kazao je Čović u intervjuu za agenciju Onasa.
U dijelovima BiH s većinskim hrvatskim stanovništvom već tjednima su vidljivi jumbo plakati na kojima stoji kako je Jović "predsjednik uz narod", dok njegov protukandidat Ljubić potencijalnim glasačima poručuje: "Vjerujem u vas".
Neizvjesna utrka vodit će se i na izborima za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i to između predsjednika Stranke demokratske akcije (SDA) Sulejmana Tihića i predsjednika Stranke za BiH (SBiH) Harisa Silajdžića.
Silajdžić je, uoči početka predizborne kampanje, u Sarajevu upriličio predstavljanje svojih stranačkih kandidata, a tu je prigodu iskoristio da kao jedan od izbornih ciljeva promovira gradnju luke u Neumu.
"Iz jedne fizičke i geografske izoliranosti BiH će se (gradnjom luke u Neumu) otvoriti prema svijetu", kazao je Silajdžić označivši to možda najznačajnijim razvojnim projektom za zemlju.
Silajdžić uživa otvorenu potporu dijela medija, uključujući i najutjecajniji list među Bošnjacima "Dnevni avaz", koji je u petak redakcijskim komentarom otvoreno pozvao Bošnjake da "odbiju glasovati za malog i neuspješnog političara" Sulejmana Tihića, ali da svoj glas daju ostalim kandidatima SDA, zauzevši se tako za suradnju SDA i SBiH, ali bez Tihića i uz Silajdžićevo vodstvo. Po općoj ocjeni, radi se o već od ranije vidljivom scenariju kojim se pokušava onemogućiti funkcioniranje neformalne koalicije SDA i Socijaldemokratske partije (SDP), naznačene kroz zajedničke napore za provedbu ustavnih reformi, koje je pak onemogućila SBiH.
Rijaset (poglavarstvo) Islamske zajednice BiH (IZ), čiji se glas uoči svakih izbora pozorno slušao, u četvrtak je najavio kako neće promovirati niti jednu stranku ili pojedinca kao i da se džamije neće moći koristiti za slanje predizbornih poruka.
Ovime je IZ istaknula stanoviti otklon od dosadašnjih istupa svog poglavara Mustafe Cerića, koji je u nekoliko navrata otvoreno podupirao Silajdžića.
Među strankama iz Republike Srpske sve je manje neizvjesnosti, jer Stranka nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika u svim istraživanjima javnog mišljenja bilježi uvjerljivi rast popularnosti.
Prenoseći istraživanje agencije "Partner", tjednik "Slobodna Bosna" u petak navodi kako je moguće da SNSD uz Socijaldemokratsku partiju (SDP) Zlatka Lagumdžije postane najjača parlamentarna stranka.m SDP i SNSD tako bi mogle imati po osam zastupničkih mjesta u Parlamentu BiH, SDA 7, SBiH 6, a HDZ BiH 4, a ranije svemoćna Srpska demokratska strana (SDS) tek 3. Na po jedno mjesto moglo bi računati još pet stranaka uključujući tu i HDZ 1990.
Takav raspored mjesta u Parlamentu otvara niz različitih mogućnosti koaliranja no, ostvare li se ove prognoze, izvjesno je da niti jedna od njih neće moći funkcionirati bez Čovićeva HDZ-a koji će nastaviti predstavljati interese Hrvata u BiH.