U izvršavanju poslova sigurnosti, država se, rekao je može koristiti i silom, što dovodi do opasnosti ugrožavanja ljudskih prava i sloboda i zato je u tome važno uspostaviti ravnotežu i transparentni sustav nadzora sigurnosnog sektora.
Dodao je da ljudska prava i slobode s jedne strane i nacionalna sigurnost s druge, nisu suprotstavljene vrijednosti te da je zadaća države ispunjavanje i poštivanje ljudskih prava svakog građanina kao individualnih prava i kolektivnog prava na sigurnost.
U izvršavanju poslova sigurnosti uvijek treba voditi računa da se odvijaju u okviru demokratskih procedura, transparentno do one mjere do koje je to moguće što proizlazi iz preporuka Vijeća Europe i standarda EU, istaknuo je Cvrtila.
O istoj temi govorio je i Tin Gazivoda iz Centra za ljudska prava i član Vijeća za građanski nadzor sigurnosnih službi.
Na temelju gotovo trogodišnjeg praktičnog iskustva u nadzoru rada sigurnosnih službi može se zaključiti kako dolazi do njihove postupne profesionalizacije te smanjenja broja najtežih oblika kršenja temeljnih ljudskih prava i zlouporaba od strane tih službi, istaknuo je Gazivoda.
Važnim je ocijenio da što brže u potpunosti profunkcioniraju dvije nedavno osnovane sigurnosne službe kao i tijela koja će kontrolirati njihov rad. Također je važno da što je prije moguće započne ozbiljna stručna rasprava o usklađivanju najavljenog zakona o tajnosti podataka sa zakonom o pravu na pristup informacijama te za donošenje zakona o sigurnosnoj provjeri, rekao je Gazivoda.
O ulozi osnovnih prava u pravnom sustavu EU govorio je Goran Selanec sa zagrebačkog Pravnog fakulteta.
Istaknuo je da će uloga koju temeljna prava imaju u europskom pravnom sustavu od hrvatskih sudova, ali i od uprava zahtijevati donošenje odluka na bitno drugačiji način od sadašnje pravne kulture u hrvatskom sustavu sudstva.
To znači da će se tražiti da hrvatski sudovi redefiniraju svoju ulogu, sudske će odluke suci biti obvezni i interpretirati, a ne kao do sada samo mehanički primjenjivati pravne propise, rekao je Selanec.