Direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Mohamed ElBaradei izvijestit će Vijeće sigurnosti UN-a je li Iran ispunio zahtjeve o prekidu obogaćivanja urana u četvrtak kada istječe 30-dnevni rok odobren 31. srpnja.
"Ishod je očit. Nitko stvarno ne očekuje nešto drugo", kazao je diplomat blizak IAEA-i u odgovoru na pitanje hoće li ElBaradei predsuditi da Iran nije ispunio zahtjeve.
Službeni Teheran inzistirao je, uoči isteka ultimatuma, na starom argumentu da ima pravo na razvoj nuklearne energije i da se "nikad" neće odreći projekta.
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, poznat po svom provokativnom govoru, u utorak je u pitanje doveo i sam ustroj Vijeća sigurnosti u kojem pravom vetom raspolažu Sjedinjene Države i Velika Britanija, a te su zemlje, drži Ahmadinedžad, "izvor brojnih napetosti".
"Ako im se tko suprotstavi, nema se kome žaliti", rekao je u utorak Ahmadinedžad i čak pozvao američkog kolegu Georgea W. Busha na tv-dvoboj što je Bijela kuća odbila tvrdeći da Iran samo želi skrenuti pozornost sa svog trenutačnog problema.
Rezolucija prihvaćena 31. srpnja kojom se od Irana traži da obustavi nuklearni program prva je rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o Iranu koja sadrži pravno obvezujuće zahtjeve i prijetnju nametanja sankcija.
Diplomati drže da je 30 dodatnih dana bio rok dovoljan Teheranu da se predomisli prije nego li se suoči sa sankcijama, kao i Rusiji i Kini, nesklonima sankcijama, da ga privole na popuštanje.
IAEA dvoji u iranske tvrdnje da nuklearni program razvija isključivo u civilne svrhe, a UN-ovi inspektori od 2003. nizom posjeta nuklearnim centralama nastojali su utvrditi ne krije li se pod krinkom mirnodopskog programa i tajni razvoj atomskog oružja.
Međutim, te tri godine bile su obilježene prijetnjama prijavom Irana Vijeću sigurnosti UN-a, a zatim i "batinom" u vidu sankcija, u čemu je prednjačio SAD koji je Iran svrstao među zemlje "osovine zla".
"Mrkvu" su Teheranu nudile europske zemlje a na zadnji europski paket gospodarskih, političkih te sigurnosnih poticaja u zamjenu za odustajanje od atomskog programa, Iran je odgovorio nejasno, višeznačno, nudeći nove pregovore.
Teheran je inspektorima davao k tome šture odgovore na tehnička pitanja, opstruirao ili odgađao kontrole UN-ovih inspektora, u kolovozu uskratio vizu stručnjaku za centrifuge, a mjesecima nije obnavljao ulazne vize inspektorima zaduženima za redovit monitoring, ističu diplomati u Beču, sjedištu IAEA-e.
Prošlog je tjedna Iran blokirao inspektorima ulaz u podzemnu tvornicu koja se gradi, da bi im ipak ovoga tjedna omogućio posjet.
"ElBaradei bi trebao izvijestiti da je zbirni učinak iranskoga ponašanja blizak ocjeni da inspektori IAEA-e ne mogu obavljati rutinske kontrole prema Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja", drži analitičar Mark Fitzpatrick iz Međunarodnog instituta za strateške studije u Londonu.
Međutim, IAEA istodobno raspolaže informacijama da je Iran znatno usporio svoj proces obogaćivanja urana pa bi "razlika između onoga što Vijeće sigurnosti traži, a Iran čini mogla biti vrlo mala", rekao je jedan diplomat.