Rupel je u razgovoru za tršćanski "Primorski dnevnik" od srijede rekao da se radi o plemenitoj ideji koju bi trebalo doraditi i pripremiti, ali da nije sklon održavanju trilateralnog susreta koji ga podsjeća na to da je Italija tretirala Sloveniju i Hrvatsku u "paketu" prilikom njihova osamostaljenja, te da odnos Italije sa Slovenijom i Hrvatskom ne može biti "simetričan".
"Ideja me je u obliku koji je bio prvotno predložen podsjetila na tzv. trilateralnu izjavu prije međunarodnog priznanja 1991. godine. Slovenski je parlament bio protiv njena potpisivanja. Tadašnja je talijanska vlada neke svoje interese željela zaštititi tako da Sloveniju i Hrvatsku tretira u paketu", rekao je Rupel, podsjećajući na trilateralnu deklaraciju o zaštiti talijanske manjine u Hrvatskoj i Sloveniji koji je Ljubljana tada otklonila.
Rupel je u razgovoru za list slovenske manjine u Trstu rekao da se zalaže za bilateralni susret predsjednika Italije i Slovenije na tu temu, među ostalim i zbog različite kvalitete odnosa među državama.
"Slovensko-talijanski odnosi nešto su drugo u odnosu na hrvatsko-talijanske odnose i tu nema simetrije. A da i ne govorim o slovensko-hrvatskim odnosima. Da li bi na takvom trilateralnom sastanku mi Slovenci i Talijani, koji smo zbog Europske unije i NATO saveza prijatelji i saveznici, trebali nastupiti protiv Hrvata? Još mi je teže vjerovati da bi takav susret bio prilika za zajednički slovensko-hrvatski nastup. Ukratko, što se tiče susreta, trebalo bi se precizno dogovoriti o njegovu cilju, a bilo bi potrebno pripremiti i kakve dokumente. Na pripremi tih dokumenata na talijanskoj je strani radilo ministarstvo vanjskih poslova, a tako će vjerojatno biti i kod Hrvata", rekao je Rupel, spomenuvši da Napolitanov prijedlog slijedi sličnim inicijativama Rima iz ranijih godina.
Rupel je tako sugerirao da predsjednik Janez Drnovšek, koji se zadnjih mjeseci našao u distanci prema koalicijskoj vladi Janeza Janše, u organizaciji susreta ne bi trebao imati odlučujuću ulogu.
Rupel je u vezi mogućeg "susreta pomirenja" susreta i odnosa Slovenije s Italijom rekao da je proteklih godina na tom području mnogo učinjeno, pa su među ostalim osvijetljeni povijesni događaji i konflikti Slovenaca i Talijana iz zadnjih sto godina, što je učinila međudržavna komisija povjesničara.
"Njihovo je izvješće pomoglo da se razjasne naši odnosi. Nakon drugog svjetskog rata naše su odnose uređivali Saveznici i Jugoslavija. Pri tom se nisu mnogo obazirali na korist ili štetu Slovenaca ili Hrvata. Poznato je da je sve skupa za Hrvate ispalo dobro, a za nas malo slabije", rekao je Rupel.
Slovenski ministar vanjskih poslova tako je aludirao na tezu popularnu u slovenskoj publicistici i politici već desetak godina da je Hrvatska nakon rata i razgraničenja Jugoslavije s Italijom dobila sav svoj etnički prostor u Istri, dok je jedan broj Slovenaca ostao u Italiji. Ta teza spominje se i u Bijeloj knjizi o slovensko-hrvatskim odnosima i o granici koju je u proljeće ove godine izdalo slovensko ministarstvo vanjskih poslova.