Odgovarajući na novinarske upite po završetku skupštine Čović je kazao kako je ono što je Uprava učinila, a što je u interesu dioničara, bilo da je osigurala konkurenciju. Onog trenutka kada se javilo više strana, na taj način je osigurano da konačna cijena bude najbolja cijena za dioničare, ustvrdio je.
Upitan da komentira činjenicu da je Uprava Plive prvotno stala iza ponude Barra, Čović je kazao kako je "do jednog trenutka na neki način cijeli proces preuzimanja Plive bio vođen upravo sa strane Uprave".
No, sada je trenutak kada to više nije u njenoj domeni, odnosno kada mišljenje o ponudama, sukladno zakonu, daje Nadzorni odbor (NO), što je NO i učinio kada je Barr objavio javnu ponudu za preuzimanje, a isto će biti i s Actavisovom ponudom, no Uprava sada to više ne može komentirati, rekao je Čović.
Među ostalim, Glavna skupština dioničara Plive prihvatila je prijedlog o isplati dividende u iznosu od 12 kuna po dionici iz neraspoređene zadržane dobiti kumulirane iz ranijih godina, kao i odluku o raspoređivanju 33,73 milijuna kuna dobiti iz 2005. u zadržanu dobit.
Primjedbe na prijedloge odluka imao je samo opunomoćenik Privredne banke Zagreb (PBZ), rekavši kako za glasovanje o davanju razrješnice Upravi te o odvajanju dijela dobiti za nagradu menadžmentu i realizaciju opcijskih ugovora nema kvoruma. Naime, ustvrdio je da je Deutsch Bank, koja zastupa više od 50 posto prava glasa na skupštini Plive, svoju punomoć za glasovanje dala Željku Čoviću te tajnici društva Barbari Majcen, koja je podređena Upravi, čime zapravo Uprava glasuje sama o sebi.
No i predsjednik Uprave i predsjednik Glavne skupštine Plive Jakša Barbić ustvrdili su da ni prema zakonu niti prema statutu Plive ne postoje razlozi zbog čega to ne bi bilo moguće, te su obje odluke prihvaćene velikom većinom glasova.