Zbornik u izdanju korčulanske Gradske knjižnice "Ivan Vidali", koji je priredio akademik Dubravko Jelčić, sadrži dokumente o ustanovljenju bijenalne kulturno-znanstvene manifestacije "Dani Petra Šegedina", govor Milana Vukovića u prigodi otvaranja manifestacije, govor Lovre Šteke pri otkrivanju spomen-ploče na kući u Korčuli u kojoj je Šegedin godinama boravio te izlaganja sa znanstveno-stručnog kolokvija posvećenog zavičajno-mediteranskim temama u djelu Petra Šegedina, održanog 17. rujna 2005. u Korčuli.
"Dane Petra Šegedina" utemeljilo je Poglavarstvo grada Korčule 26. listopada 2004.
U tekstu "Analitik opstanka i promicatelj vrijednosti" akademik Ante Stamać napominje kako je Šegedin veliki europski pisac, koji se može staviti u niz kojemu pripadaju Canetti, Boell, Sartre, Bellow, M. Duras, M. Yourcenar.
"Međutim, hrvatska je publika kao prokleto nezainteresirana za svoju najbolju književnost", navodi Stamać, dodajući kako "nije siguran da hrvatsko pučanstvo poznaje djelo jednoga od svojih najvećih duhova".
U zborniku (188 str.) su objavljena i izlaganja Dubravka Jelčića, Ivana Pandžića, Luke Paljetka, Branke Brlenić-Vujić, Dragana Gligore, Ivane Žužul, Igora Fiskovića te tekst Nikole Vončine o Šegedinovim dragocjenim prinosima hrvatskome radiodramskom stvaralaštvu.
U sklopu Zbornika objavljene su fotografije književnikove rodne kuće u Žrnovu, spomen-ploča podignutih u sklopu Dana, fotografije sa znanstvenog skupa, iz dječačkih dana te sa Cvitom Fiskovićem.
Na naslovnici je zbornika preslik Šegedinova portreta, rad Rudija Labaša, a na posljednoj stranici korica crtež Korčule iz 18. stoljeća.
Petar Šegedin (1909.-1998.), pripovjedač i esejist, počeo je objavljivati prozu prije Drugoga svjetskog rata u Krležinu "Pečatu". Smatra se najmarkantnijom njegova egzistencijalistička "trilogija" - romani "Djeca božja", "Osamljenici" i "Crni smješak", zbirke novela "Orfej u maloj bašti", "Sveti vrag" i "Licem u lice" te društveno-politički tekstovi objedinjeni u knjizi "Svi smo odgovorni?".