Nakon bankarskog sektora, drugo mjesto zauzimaju društva za lizing s udjelom 6,2 posto, a na trećem su mjestu i dalje društva za osiguranje s udjelom 5,1 posto.
Prema podatcima središnje banke, imovina društava za lizing koja ulaze u monetarnu statistiku HNB-a na kraju prošle godine iznosila je 20,2 milijarde kuna, što je 22,3 posto više nego na kraju 2004.
I dok se udio lizinga u ukupnoj imovini financijskih posrednika nastavio povećavati (sa 6,0 posto 2004. na 6,2 posto 2005.) smanjenje udjela društava za osiguranje, zamijetno još od 1999., nastavljeno je i u 2005., doduše po manjoj stopi (sa 5,2 posto 2004. na 5,1 posto 2005.).
U prošloj je godini nastavljen i rast imovine obveznih mirovinskih fondova, a njihova je relativna važnost u ukupnoj imovini domaćih financijskih institucija porasla sa 2,9 posto koliko je iznosila krajem 2004. na 3,6 posto krajem 2005.
Ukupna imovina obveznih mirovinskih fondova na kraju prošle godine, prema podatcima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, iznosila je 12 milijardi kuna, što je godišnji porast od 48,3 posto, a prosječan nominalni prinos u 2005. iznosio je 7 posto.
Dobrovoljni mirovinski fondovi, unatoč stopi rasta neto imovine od čak 135 posto, i nadalje su najmanji posrednici na hrvatskom financijskom tržištu, njihov je udio 2005. bio tek 0,1 posto.
Podatci HNB-a pokazuju pak znatan porast udjela otvorenih investicijskih fondova u ukupnoj imovini financijskog sustava, sa 1,8 posto 2004. na 2,8 posto 2005.
U prošloj je godini porastao i broj otvorenih investicijskih fondova i na kraju godine poslovalo ih je 49, odnosno 12 više nego na kraju 2004.
Po statusu otvoreni je investicijski fond i Fond branitelja, iako je, napominju analitičari HNB-a, sa stajališta financijskog sektora on u biti zatvoreni dionički investicijski fond (otvoren je samo unutar određene populacije). Prema podatcima iz Makrobonitetne analize, na kraju 2005. ukupna ulaganja Fonda branitelja iznosila su gotovo dvije milijarde kuna, po čemu on trostruko nadmašuje sve otvorene dioničke fondove zajedno.
Štedno-kreditne zadruge još su najbrojnija (2005. broj im je i blago porastao, sa 111 na 116), ali pojedinačno financijski, nakon dobrovoljnih mirovinskih fondova, najslabija su skupina financijskih posrednika na hrvatskom tržištu. Ukupna imovina štedno-kreditnih zadruga krajem 2005. iznosila je 1,7 milijardi kuna, što je udjelom od 0,5 posto u ukupnoj imovini financijskih institucija.
Stambene štedionice u prošloj su godini zadržale svoj udio od 1,8 posto ukupne imovine financijskih posrednika. No, prema veličini imovine svaka od četiri stambene štedionice premašuje velik broj manjih poslovnih banaka, zamjećuju analitičari središnje banke.